U HNB-u upozoravaju da se »ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom četvrtog tromjesečja 2020. zadržala na visokoj razini«, pri čemu je, navode, došlo do porasta kratkoročnih rizika u nefinancijskom sektoru.
– Početak cijepljenja protiv koronavirusa budi nade u zaustavljanje pandemije sredinom 2021., no ono u cijelom EU-u zasad napreduje sporo, što povećava rizik od prolaska kroz još jedan val bolesti COVID-19 do sredine ove godine. Potencijalno ponovno postrožavanje mjera ili produljivanje mjera na snazi i mogućnost ponavljanja slabe turističke sezone djeluju na rast neizvjesnosti, pogotovo kod privatnog sektora, a izdaci povezani sa zagrebačkim i pokupskim potresima opterećuju javne financije, upozoravaju u HNB-u, piše Novi list.
U 2020. očekuju pad BDP-a od 8,9 posto, po čemu, ističu, Hrvatska pripada skupini snažnije pogođenih zemalja EU-a, jer očekivani pad u 2020. za EU iznosi 7,4 posto. U ovoj pak godini HNB očekuje rast domaćega gospodarstva po stopi od 4,9 posto, no ograđuje se da su projekcije za 2021. izrazito osjetljive na razvoj epidemiološke situacije, u smislu hoće li biti cjepiva, daljnjih mjera, novog vala pandemije… U središnjoj banci upozoravaju i da je, neovisno o tome hoće li se projekcije oporavka ostvariti (njihove, a i Vladine, op.a.), »javni dug bio prekomjeran i prije pandemije te stoga nadalje predstavlja izraženi strukturni rizik u srednjem roku.« HNB se osvrće na rizike u bankovnom sustavu, kreditni rizik, pad poreznih prihoda i sve povezane rizike za javne financije, međutim posebno opet apostrofira tržište nekretnina na kojem cijene rastu, unatoč pogoršanju fundamenata, s tim da ih se državnim programom subvencioniranja, koji HNB u nastavku izrijekom spominje, još i potiče.
U središnjoj banci očito drže da to može biti opasno, s obzirom i da, kako navode, »postoje neizvjesnosti u pogledu budućeg kretanja zaposlenosti i plaća.« Sve to onda naravno ima i mogući povratni utjecaj na financijski sektor.
Prema ranijim podacima HNB-a, cijene stambenih nekretnina su u lanjskom trećem tromjesečju u odnosu na drugo tromjesečje zabilježile blagi pad, no u odnosu na isto tromjesečje 2019. nastavile su godišnji rast. Godišnji rast u drugom tromjesečju 2020. (u odnosu na drugo tromjesečje 2019.) iznosio je 8,3 posto, dok je godišnji rast u trećem tromjesečju 2020. iznosio 6,9 posto. Kumulativno, od siječnja do rujna 2020. indeks cijena stambenih nekretnina u prosjeku je viši za 8,1 posto. Analitičari Raiffeisen banke prošli su mjesec zaključili da »očekuju da će i podaci za posljednje tromjesečje ukazati na nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, iako sporijom dinamikom«. Stoga na razini cijele 2020. očekuju rast cijena stambenih nekretnina za 7,3 posto. Značajnije promjene ne očekuju ni tijekom 2021. Kažu da u prilog tome ide »i učinak vrlo niskih kamatnih stopa na štednju, što za neke investitore, uzimajući u obzir visoku razinu rentijerskog mentaliteta, kupnju nekretnina čini poželjnom investicijom.«
– Povećanu potražnju i rast cijena podupire i visoka razina likvidnosti kao i konvergencija cijena stambenih nekretnina prema prosjeku EU-a. Konačno, i nastavak Vladinih subvencija za stambene kredite (tzv. APN) pridonijet će rastu potražnje i blagim pritiskom na rast cijena stambenih nekretnina, ističu RBA analitičari. U srednjem i dugom roku očekujemo da će kretanje cijena nekretnina prvenstveno biti određeno demografskim trendovima, snagom gospodarstva i turizmom.
