GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HGK: Prioritet u obnovi Zagreba domaćim proizvođačima

HGK: Prioritet u obnovi Zagreba domaćim proizvođačima
INICIJATIVE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.09.2020 / 20:06
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Pola godine nakon razornog potresa u kojem je jedna osoba izgubila život, a oko 25.000 kuća i zgrada je oštećeno, Zagrebu tek predstoji velika obnova uz koju se još vežu brojne nedoumice, a sigurno je samo da će biti skupa i dugotrajna.

Skele i dizalice još će godinama biti uobičajen prizor na zagrebačkim ulicama, osobito u gradskom središtu gdje su štete najveće. Za mnoge će tu biti jako puno posla.

“Domaći proizvođači moraju imati prioritet u obnovi od potresa”, naglašava potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj predstavljajući novi projekt HGK pod imenom - Ugradimo hrvatsko. Podsjeća kako se procjene o šteti kreću do 86 milijardi kuna, a koliko će koštati kompletna obnova, teško je sa sigurnošću reći.

“No, radi se o velikom i javnom novcu koji zahtijeva transparentno trošenje i potporu domaćem gospodarstvu. Trajat će desetljećima, ovisno o priljevu sredstava. Obnova i jest velika prilika. Iz ovoga grad može izaći ljepši i sigurniji nego što je bio, a naša građevinska industrija i gospodarstvo snažniji. Naime, i povijest nas uči da ova nesretna situacija može biti prilika za budućnost Zagreba. Nakon potresa 1880. postao je moderan srednjoeuropski grad, a do tada je bio mala sredina”, govori Mirjana Čagalj, koja smatra da se ideja da domaći proizvođači moraju imati prioritet u obnovi od potresa treba ugraditi u sustav javne nabave, i na tome HGK intenzivno radi i na to apelira godinama.

“U slučaju ovog projekta možemo reći da su tri linije djelovanja - prema državi, regionalnoj i lokalnoj samoupravi i prema svim strukama i akterima koje sudjeluju u gradnji. Spojili smo struke kroz udruženja HGK s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Građevinskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera građevinarstva i arhitekata, HUPFAS-om i drugim institucijama. Komora je već imala online-bazu domaćih tvrtki i proizvoda, naš Katalog hrvatskih proizvoda, a sada smo ga prilagodili posebno za proizvode za obnovu kako bismo proces uvrštavanja domaćeg učinili što jednostavnijim. Naručitelje pozivamo da pošalju snažnu i nedvosmislenu poruku da žele sačuvati hrvatske proizvođače i radna mjesta u proizvodnji građevinskog materijala”, ističe Čagalj te dodaje kako je obnova milijunskoga grada kompleksan posao u kojem mjesta ima za građevinare i sve srodne sektore: od projektiranja koje podrazumijeva arhitekte, građevinare, strojare, elektrotehničare i geodete pa do izvođenja u koje se mora uključiti i industrija građevinskog materijala te metalna i drvna industrija.

Kao veliki problem se često spominje nedostatak radne snage u hrvatskim građevinskim tvrtkama, zbog čega mnoge velike građevinske poslove u Hrvatskoj rade strane tvrtke.

“Taj problem nije od jučer i ima svoje oscilacije. Od 2008. do 2015. građevinski je sektor izgubio gotovo 40 tisuća radnih mjesta. Iako se 2015. građevina počela oporavljati, puno radnika napustilo je Hrvatsku, dio se prekvalificirao za druga zanimanja, a kvota tada još nije bilo. Od 2017. uvozimo radnike, ali kvalificirana radna snaga iz trećih zemalja teško odabire dolazak na rad u Hrvatsku. Iako je u krizi izgubljen i veliki broj najvećih građevinskih tvrtki pa imamo situaciju da projekte nose strane tvrtke, a domaći rade kao podizvođači, to ne mora nužno usporiti obnovu. Za posao pred nama imamo dovoljno kapaciteta. Izvođači i proizvođači materijala i opreme su spremni”, tvrdi Mirjana Čagalj, koja nam daje i odgovor na pitanje na koji način država ili HGK uopće mogu prilikom obnove davati prednost domaćim tvrtkama, pogotovo ako će strane tvrtke nuditi kvalitetnije i jeftinije proizvode i usluge.

“Svjesni smo EU načela otvorenog tržišta, no ključno je da stručnu, ali i širu javnost osvijestimo da hrvatski proizvod ima kvalitetu. Konkretno, u samom zakonu smo iznijeli mogućnost implementiranja odredbi koje bi omogućile veću upotrebu domaćeg proizvoda kroz bržu provedbu natječaja s blizinom i dostupnošću proizvoda i usluge. Dakle, glavni kriterij je kriterij žurnosti u opskrbi. Time kroz tehničke specifikacije pružamo priliku domaćim resursima, bez odredbi diskriminatornih za druge EU subjekte”, govori potpredsjednica HGK.

Pojašnjava kako je Katalog hrvatskih proizvoda HGK, postojeća online-platforma Komore, sada prilagođena za obnovu. Originalni poticaj za njegovo kreiranje bilo je otežano sudjelovanje tvrtki članica HGK u postupcima javne nabave. Drugi razlog je bila i nedovoljna informiranost naručitelja o postojanju kvalitetnih i cijenom konkurentnih domaćih proizvoda. HGK-u je, kaže naša sugovornica, namjera upoznati naručitelje roba i usluga, posebno investitore i projektante s domaćom proizvodnjom te im olakšati rad i pripremu natječajne dokumentacije. Katalog uključuje gotovo 4000 proizvoda, od kojih više od 1500 za izgradnju i opremanje.

U srpnju je Hrvatska gospodarska komora organizirala susret gospodarstvenika i akademske zajednice posvećen obnovi Zagreba od potresa jer, naglašava Mirjana Čagalj, smatraju da se do najboljeg rješenja može doći samo ako se situacija sagleda na cjelovit način i ako se uključe svi. Dodaje kako projekti Građevinskoga fakulteta idu u smjeru inovacija, i to u suradnji s domaćim gospodarstvom, a izradili su i program potresne obnove, sve ono što može pomoći u ugradnji materijala koji su domaći proizvod. Na skupu je, otkriva, potpisan i sporazum o suradnji između Građevinskoga fakulteta u Zagrebu i HGK za pokretanje inicijativa i projekata za potrebe tržišta rada za obrazovanjem odgovarajućeg profila stručnjaka.

“Dakle, skupa nastavljamo raditi na temeljima za razvoj industrije. To je neki dugoročni aspekt. Isto tako surađujemo na uključivanju domaćem industrije u proces obnove s jasnim i mjerljivim benefitima za rad i struku. Naime, odabirom domaće industrije kontroliraju se dvije ključne stavke koje inače stvaraju probleme kod izvođenja radova - prekoračenje rokova i prekoračenje troškova”, ističe Čagalj, koja se slaže da je recesija koja je Hrvatsku poput cijele Europe zahvatila kao posljedica pandemije može otežati i usporiti obnovu potresom oštećenoga grada.

“Pad ekonomske aktivnosti i pandemija sigurno nemaju blagotvoran utjecaj na građevinske i srodne djelatnosti u Zagrebu, kao ni ekonomski pesimizam. No, zbog povećanja nezaposlenosti i povratka jednog dijela radno sposobnog stanovništva u Hrvatsku, građevinski sektor to može okrenuti u svoju korist. Brzina će ovisiti o više faktora, najviše o mjerama Vlade i Grada Zagreba, odnosno o priljevu sredstava”, kaže Mirjana Čagalj i komentira aktualni Prijedlog zakona o obnovi Zagreba u čijoj je izradi, dodaje, Hrvatska gospodarska komora aktivno sudjelovala.

“U odnosu na postojeće propise ovaj zakon smanjuje troškove, pojednostavljuje dokumentaciju i skraćuje vrijeme potrebno za njezinu izradu. Nadam se da će se osnivanjem Fonda za obnovu kompletna obnova provoditi transparentno i stručno, i u smislu informiranja o utrošenim javnim sredstvima. Ista odluka se treba odnositi na sve koji troše državnu proračun. Financiranjem je jasno određen omjer, ali i postignut imovinski konsenzus za one najugroženije. Očekujemo da će kriteriji za odabir izvođača i proizvođača materijala i opreme dati barem jednaku priliku, ako ne i komparativnu prednost domaćim snagama kroz Katalog hrvatskih proizvoda HGK. Jasna je podjela zgrada po namjeni, stupnju oštećenja i načinu sanacije. Zakon primjereno valorizira obnovu zgrada povijesne urbane cjeline grada Zagreba. S obzirom na očuvanje državnog proračuna razumijemo i utvrđivanje maksimalne cijene, a i liberalizaciju tržišta radne snage koja je nužna zbog cijene rada i nedostatka radne snage. Važno je i propisivanje obaveze nalaženja prostora za skladištenje građevnog otpada zbog očuvanja okoliša. Na adekvatan način je regulirana briga o ljudima koji se ne mogu vratiti u zgradu do završetka obnove jer je neuporabljiva”, objašnjava Mirjana Čagalj pa potom iznosi svoja razmišljanja o čemu prilikom obnove treba osobito voditi računa kako se ne bi dogodile neke nepopravljive greške, u smislu očuvanja ambijenta u središtu grada i rekonstrukcije nekih posebno vrijednih građevina, kao i kvalitetnije protupotresne gradnje koja je jedina garancija da u slučaju nekog novog potresa posljedice budu što blaže s obzirom na to da se Zagreb nalazi na seizmički vrlo aktivnom mjestu te se potresi mogu očekivati i u budućnosti. Trebamo li se recimo ugledati u Japance koji jako vode računa o gradnji, pa ih potres jačine poput ovog zagrebačkog gotovo i ne okrzne?

“Potres je pokazao nekoliko stvari. Zgrade koje su najviše oštećene građene su prije uvođenja propisa protupotresne zaštite. Dakle, šteta nije bila velika zbog jačine potresa, nego zbog starosti stambenog fonda. Zatim, posebno su stradale zgrade koje su se vrlo loše održavale ili su na njima napravljene intervencije bez dozvole i proračuna statičara. Novije zgrade koje su građene po svim normama za potresnu sigurnost imale su vrlo malo oštećenja. Kod Japanaca je jaka ta svijest zajednice o rizicima od potresa, i to trebamo usvojiti u svim budućim projektima, graditi nove zgrade s potresnom otpornošću, a starije građevine rekonstruirati i dovoditi u prihvatljivo stanje. Očuvanje našeg prostora i očuvanje ambijenta središta grada treba biti pretpostavka u svakom slučaju, i kod gradnje i kod obnove”, govori Čagalj.

Prema njezinim riječima, nisu poznate službene procjene o izravnim i neizravnim štetama koje je potres nanio gospodarstvu.

“Naravno da osim izravnih materijalnih šteta potresa postoje i druge negativne posljedice. Primjerice propuštena društvena dobit ili negativne psihološke posljedice na stanovništvo. Takva šteta je u ovom trenutku nesaglediva. Vjerojatno će se mjeriti u godinama koje dolaze kada, s odmakom i kada uvid bude jasniji”, kaže Mirjana Čagalj. Govoreći o drugim HGK-ovim projektima, naglašava kako od početka akcije “Kupujmo hrvatsko” ponavljaju jedan te isti apel i prema institucijama i prema građanima, a sada bi motivacija za to trebala biti više nego jasna.

“Ne vjerujem da postoji bolji razlog da se svi skupa okrenemo domaćem od bržeg i lakšeg izlaska iz krize”, zaključuje.

Tagovi: Ugradimo hrvatsko, Hrvatska gospodarska komora, potres u Zagrebu, obnova Zagreba
PROČITAJ I OVO
Umag: Hotel Kristal prodan u trećem pokušaju
PRODAJA
Umag: Hotel Kristal prodan u trećem pokušaju
UMAG - Nakon više od dvije godine otkako je bio na prodaju, umaški hotel Kristal je pronašao najpovoljnijeg kupca.
Umjesto stanova kupci u Zagrebu sve više traže kuće
PROMJENA TRENDA
Umjesto stanova kupci u Zagrebu sve više traže kuće
ZAGREB - U Zagrebu se sve više traže i kupuju kuće umjesto stanova, najčešće nekretnine na periferiji ili izvan grada, a najtraženiji kvart za kupnju stana Trešnjevka.
Supernova Grupa širi se na rumunjsko tržište
AKVIZICIJE
Supernova Grupa širi se na rumunjsko tržište
ZAGREB – Supernova Grupa, međunarodna kompanija sa sjedištem u Grazu, nakon Hrvatske i Slovenije, ušla je i na rumunjsko tržište akvizicijom shopping centra Jupiter City u Pitesti.
Slovensko tržište nekretnina: Transakcija manje, ali cijene rastu
TREND
Slovensko tržište nekretnina: Transakcija manje, ali cijene rastu
LJUBLJANA - Kao i sva druga tržišta, ove je godine tržište nekretnina obilježila epidemija koronavirusa. U proljeće je na dva mjeseca zastalo trgovanje nekretninama, pa ne čudi da se broj transakcija godišnje smanjio.
Rovinj postao raj za bespravne graditelje
SRAMOTNO
Rovinj postao raj za bespravne graditelje
ROVINJ - Praksa lažiranja legalizacije ovih je dana evidentno zaživjela na području Rovinja, i to na najnevjerojatnije moguće načine. Naprosto je nestvarno na što su ljudi spremni kako bi legalizirali nelegalno izgrađeno.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE