Nastavku godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova pridonio pozitivan je doprinos i kod izgradnje zgrada (3,9%) i kod izgradnje na ostalim građevinama (3,9%). U prva dva mjeseca 2021. prema izvornim indeksima, u odnosu na isto razdoblje 2020. obujam građevinskih radova viši je za 2,6%.
Usporedno, Hrvatska je u veljači nastavila bilježiti snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek EU. Štoviše, prema podacima Eurostata (kalendarski prilagođeni indeksi), u veljači je u državama članicama EU (EU27) obujam građevinskih radova u prosjeku zabilježio pad od 5,4%. Uz rast obujma građevinskih radova u Hrvatskoj, Rumunjska (1,6%), Austrija (3,6%) i Italija (3,5%) također bilježe godišnji rast dok je u preostalim zemljama u veljači zabilježen godišnji pad obujma građevinskih radova.
Nadalje, u veljači je izdano 820 odobrenja za građenje što u odnosu na siječanj predstavlja rast za 7% dok je u odnosu na isti mjesec 2019. ostvaren rast od 3,8%. Od toga, 675 dozvola odnosi se na gradnju zgrada (5,6% u odnosu na veljaču 2020.), dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
U nastavku godine, prema našim očekivanjima, koja uključuju početak oporavka u drugoj polovici godine, smatramo kako će upravo građevinski sektor biti jedan od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj. Uz rast odobrenja za građenje, očekujemo kako će pozitivan doprinos građevinskom sektoru doći od investicija u privatnom i javnom sektoru. Pri tome očekujemo kako će veliki infrastrukturni projekti najvećim dijelom biti financirani europskim novcem, a neophodna je i obnova potresom pogođenih područja. S druge strane, očekujemo i nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje, gdje je dio potražnje osim okruženjem niskih kamatnih stopa podržan nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) te nužnom obnovom potresom pogođenih područja.
