Prema izvornim indeksima, obujam građevinskih radova također je veći za 5,7% u odnosu na studeni 2021. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima ostvaren je rast obujma građevinskih radova od 1,3%.
Promatrano u razdoblju od siječnja do studenog 2022., prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova veći je za 4,2% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. U odnosu na sij.-stu. 2020. zabilježena je dvoznamenkasta stopa rasta od 14,2%, dok je u odnosu na isto razdoblje 2019. godine obujam građevinskih radova veći za 18,5%. Prema izvornim indeksima, u spomenutom razdoblju obujam građevinskih radova većii je za 4% na godišnjoj razini. Pozitivan doprinos u odnosu na sij.-stu. 2021. generiran je i od izgradnje zgrada (+5,8%) i od izgradnje na ostalim građevinama (+1,4%).
Nadalje, u prvih jedanaest mjeseci ove godine izdano je 9.985 odobrenja za građenje, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 3,7%. Od ukupno odobrenih građevinskih dozvola, 8.696 ili 87,1% dozvola odnosilo se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine. U studenom je izdano 1,3% građevinskih dozvola manje na godišnjoj odnosno 9% manje na mjesečnoj razini.
Podaci HNB-a o kretanju poslovnog optimizma ukazuju na zadržavanje poslovnog optimizma u građevinarstvu u studenom iznad svog višegodišnjeg prosjeka. Promatrano na mjesečnoj razini, u studenom je evidentirano skromno poboljšanje optimizma u građevinarstvu. U odnosu na studeni prošle godine ostvareno je blago pogoršanje, dok je u prvih jedanaest mjeseci poslovni optimizam u prosjeku snažniji u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.
Obujam građevinskih radova nastavio je i u studenom solidan rast na godišnjoj razini, dok na oprez može tek upućivati recentno smanjenje građevinskih dozvola. Zaoštravanje uvjeta financiranja, koje se već nekoliko mjeseci odvija na svjetskim financijskim tržištima negativno će djelovati na trendove u građevinarstvu. Negativni rizici naziru se kroz očekivanu recesiju u europskim gospodarstvima i prelijevanjem negativnih efekata na Hrvatsku, a intenzitet navedenog ovisi o vremenu zadržavanja visoke inflacije, geopolitičkoj i energetskoj situaciji itd.
Ipak, u duljem vremenskom razdoblju očekujemo pozitivne trendove u građevinarstvu podržane prvenstveno investicijama u infrastrukturne projekte (financirane EU fondovima, posebice iz mehanizma Next Generation EU) kao i nužnom obnovom potresom pogođenih područja. Uz naglasak na poboljšanje energetske učinkovitosti, očekujemo i nastavak sufinanciranih projekata poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih i poslovnih zgrada.
