Evo kako će izgledati poslovni prostor budućnosti

Pandemija je pokazala da je općenito moguće raditi od kuće u uredskom poslu, a neki su bili toliko oduševljeni da su odlazak na posao proglasili zastarjelim modelom. Ali bilo je prerano.

- Trebamo urede kao neku vrstu moderne logorske vatre koja se okuplja - za osobne kontakte, savjete o karijeri i razmjenu informacija - kaže Kava Junosi, voditeljica ljudskih resursa u velikoj njemačkoj softverskoj tvrtki SAP.

Iako stopa cijepljenja napreduje, a zaključavanje je stvar prošlosti, ništa nije isto kao prije pandemije. Tvrtke masovno usvajaju hibridni model, gdje rade u uredu nekoliko dana, a nekoliko od kuće.

Ured budućnosti možete vidjeti u neboderu DZ banke u Frankfurtu, na 28. katu. Nema svatko tamo svoje mjesto - radni stol traži se svaki put kad dođete na posao. Banka to naziva konceptom "čistog stola".

- Zaposlenici koji dođu mogu se prijaviti na bilo koje radno mjesto i odmah su spremni za posao - kažu u banci.

Poslovi su sada prilagođeni video konferencijama. Mobilna kamera i stropni mikrofoni olakšavaju komunikaciju s kolegama koji sjede dalje u uredu ili kod kuće.

Turistička tvrtka TUI radi nešto slično, koristeći zajedničke stolove. Ovaj veliki turoperator iz Hannovera osigurao je samo 1700 radnih mjesta za 3000 zaposlenika u sjedištu, računajući da će mnogi raditi od kuće svaki dan.

I ne samo od kuće. Budući da takozvani kućni ured znači da poslodavac zaposleniku osigurava radni stol, stolicu, računalo, telefon i sve ostalo za rad od kuće, mnogi poslodavci pribjegavaju konceptu "mobilnog rada". To znači ne kontrolirati odakle zaposlenici rade, već i koristiti vlastita sredstva.

Prednost toga je što zaista ne morate biti kod kuće, ali možete, recimo, na moru. TUI tako navodi da svatko ima pravo raditi najmanje 30 dana godišnje gdje god želi. Šef tvrtke Fritz Yousen govori o "kulturi povjerenja" koja je važnija od fizičke prisutnosti na radnom mjestu.

Ali altruizam obično nije prvi motiv velikih tvrtki. Kako je magazin Spiegel izračunao u ranijoj analizi, u velikim gradovima kvadratni metar poslovnog prostora košta 20 do 25 EUR mjesečno, a svaki zaposlenik (uključujući hodnike, zahode i zajedničke prostore) ima dvadesetak četvornih metara.

Smanjivanje poslovnog prostora i slanje ljudi na "mobilni posao" tako je zgodna prilika za veliku uštedu. Prema konzultantskoj tvrtki PwC, čak 60% njemačkih tvrtki planira smanjiti prostor - u prosjeku za petinu. Oni koji posjeduju svoje zgrade mogu iznajmiti dio ureda nekom drugom.

T-Systems, jedna od Telekomovih podružnica, također se oslanja na takozvano dijeljenje stolova. Gotovo svaka četvrta zgrada ove kompanije u Njemačkoj je zatvorena.

Sve to neće oduševiti mnoge zaposlenike koji su navikli da im stalni kutak, dokumenti, ostale potrepštine - i uvijek isti kolege - budu nadohvat ruke. No, Stefan Leimbach, koji savjetuje tvrtke pri kupnji poslovnih prostora, hladno kaže da je ured sa slikama supružnika i djece na stolu mrtav.

"Matični ured je ekonomičan samo ako se poslovi dijele", rekao je.

Opravdanje za ovaj korak vidi i Kava Junosi iz SAP -a.

- Klasični pojedinačni uredi bit će iznimka - navodi ona. U svakom slučaju, kako tvrdi, trenutno 90% zaposlenika u softverskom gigantu radi od kuće, a 86% je izjavilo da želi hibridni model rada i u budućnosti.

Kako opravdati velike urede u kojima se ljudi stalno mijenjaju u vrijeme pandemije? Oni koji podržavaju koncept kažu da postoje načini, poput veće udaljenosti između stolova.

Ili čak izgradnja "antivirusnih" zgrada, poput projekta GreenGate, zgrade koja se gradi preko puta sjedišta Deutsche Wellea u Bonnu. Zove se "prva poslovna zgrada na svijetu zaštićena od virusa". Drugi bi rekli da je to čista filmska distopija.

Kamere na ulazu provjerit će ima li netko temperaturu - ako postoji, vrata će ostati zaključana. Ručke i gumbi u liftu presvučeni su antimikrobnim materijalima. U WC -u sve radi na senzoru, bez dodirivanja. No, kako je napisao Süddeutsche Zeitung, srce ove zgrade je napredni sustav za pročišćavanje i ionizaciju zraka.

Investitor je Mark-Henrik Azbek, snalažljiv poslovni čovjek koji je uvijek imao ideje korak ispred svih. Na primjer, tijekom rata u Bosni iznajmljivao je oklopna vozila zapadnim novinarima.

Ideja o izgradnji "antivirusa" nastala je prije korone - zbog gripe. Zgrada od osam katova koštat će oko 100 milijuna eura, a iznajmljivanje prostora 30 eura po četvornom metru. Skup?

- Kad je zbog vala gripe bezbroj zaposlenika odsutno, onda je to poslodavcima još skuplje - kaže Azbek.