Ekonomski institut: Građevinski sektor stabilan, ali stanogradnja usporava

U pozadini aktualnih brojki naziru se znakovi usporavanja tržišta nekretnina, pad produktivnosti i stalni odljev kvalificirane radne snage prema razvijenijim članicama Europske unije. Zaključak je to nove analize Ekonomskog instituta iz Zagreba.

Za razliku od dinamičnih aktivnosti u području izgradnje i obnove infrastrukture, tržište nekretnina bilježi veliko usporavanje, upozorava autor analize Goran Buturac. Broj završenih novih stanova u 2022. godini povećao se za 26,9 posto, u 2023. za 4,3 posto, a u 2024. za neznatnih 0,6 posto. Istodobno, primjetno je ubrzanje rasta prosječne cijene prodanih stanova; cijena se u 2023. povećala za 2,7 posto, u 2024. za 11,5 posto, a u prvoj polovini ove godine za 15,9 posto.

Rast učinkovitosti

Najveći rast zabilježen je u Zagrebu, gdje su novi stanovi poskupjeli za 24,1 posto. To poskupljenje samo je manjim dijelom uvjetovano porastom cijena građevinskog materijala; razlozi leže primarno na strani ponude i potražnje za stanovima. Rezultati analize pokazuju i da je najveći broj stambenih zgrada u 2024. godini izgrađen na obali; najviše u Istarskoj županiji.

Stigli novi podaci, u dva hrvatska grada prosječne tražene cijene narasle za 500 i za skoro 1000 eura više nego lani

Rast zaposlenosti u građevinarstvu sve se više temelji na uvozu stranih radnika, ali to nije donijelo očekivani porast učinkovitosti. Istodobno, izgradnja novih stanova usporava, a broj građevinskih dozvola opada, što bi, upozorava se u analizi, moglo ograničiti rast u narednom razdoblju. Rezultati provedene analize potvrđuju da se pad produktivnosti, mjeren bruto dodanom vrijednošću po zaposlenom, očituje u značajnijem zaostajanju Hrvatske za gospodarski najrazvijenijim zemljama Europske unije.

Usporedbe radi, Belgija uspijeva realizirati gotovo tri puta veću bruto dodanu vrijednost po zaposlenom u građevinskom sektoru nego Hrvatska, Nizozemska i Austrija 2,5 puta, Irska 2,3 puta, a Švedska 2,2 puta. Odlazak radne snage iz područja građevinarstva i srodnih djelatnosti može imati negativne učinke na potražnju za nekretninama.

Dodatna poteškoća u privlačenju djelatnika građevinske struke u Hrvatsku proizlazi iz ispodprosječnih primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu već godinama značajno zaostaju za prosjekom gospodarstva Republike Hrvatske. U razdoblju od siječnja do srpnja 2025. prosječna neto plaća u građevinskom sektoru bila je manja za 19,6 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj; u prvih sedam mjeseci 2025. godine iznosila je 1152 eura.

Jedna od jačih grana

Unatoč projekcijama, građevinarstvo je trenutačno jedna od jačih grana hrvatskog gospodarstva. Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, sektor je u strukturi ukupnog gospodarstva u prvoj polovini 2025. godine sudjelovao s udjelom od 6,3 posto. Posebno valja istaknuti rast obujma građevinskih radova u 2024. godini, i to za 14,2 posto na međugodišnjoj razini. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti u kolovozu 2025. godine iznosio je 156.520, što čini 8,9 posto ukupnog broja zaposlenih.

Uvedeni porez na nekretnine mogao bi pak dovesti do smanjenja pritiska na strani potražnje za novoizgrađenim stanovima, što bi se moglo odraziti na ublažavanje rasta cijena nekretnina, zaključuje se u analizi Ekonomskog instituta.