EK isplaćuje Hrvatskoj prvih 88,9 milijuna eura pomoći zbog potresa

Europska komisija navodi da se time podupire Hrvatsku u nastojanjima da pruži pomoć stanovništvu te ponovno uspostavi najvažniju infrastrukturu i usluge. Povjerenica EK-a za koheziju i reforme Elisa Ferreira navodi da je svjesna razmjera štete što su u "jednoj od najvećih prirodnih katatrofa" pretrpjeli Hrvatska i njen glavni grad.

"Usto, to se dogodilo u vrijeme kad je stanovništvo već trpjelo posljedice pandemije koronavirusa i lockdowna. Današnjom odlukom želikom ukloniti težak teret koji je pao na ovu zemlju i još jednom pokazati solidarnost u EU-u u ovako teškim vremenima", poručila je Ferreira.

EK navodi da je nakon potresa u Zagrebu aktiviran Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi se hitno odgovorilo na situaciju: šatori, kreveti, grijalice i vreće za spavanje brzo su u pogođena područja poslana iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije.

EK je Hrvatskoj pomogla i operacijama spašavanja i procjene štete preko EU usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus. 12 tjedana od katastrofe, kako se ističe u priopćenju "unutar propisanog roga", Hrvatska je 11. lipnja podnijela puni zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a.

Iz Fonda se financijski pomaže državama članicama i zemljama pristupnicama nakon teških prirodnih katastrofa. Od svog osnutka 2002. godine, iz Fonda su se isplaćivala sredstva za pomoć nakon 88 različitih katastrofa; poplave, šumski požari, potresi, oluje i suše.

Ukupan iznos od 5,5 milijardi eura do sada je primilo 23 članice i jedna država kandidatkinja. U sklopu odgovora EU-a na pandemiju koronavirusa i s njom povezanu javnozdravstvenu krizu, FSEU se odnedavno primjenjuje i na teške javnozdravstvene krize, a najveći dopušteni iznos predujma povećan je s 30 milijuna na 100 milijuna eura.