Tako je indeks cijena stambenih nekretnina, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe (uključujući i vrijednost zemljišta), u razdoblju od travnja do lipnja zabilježio rast od 3,7% u odnosu na prvo tromjesečje 2022. U odnosu na isto razdoblje 2021. godine, nakon rasta u prvom tromjesečju od 13,5%, u drugom ovogodišnjem tromjesečju godišnja stopa rasta je ubrzala na dvoznamenkastih 13,6%. Rast cijena na godišnjoj razini pri tome je podržan višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu, na Jadranu i ostalim područjima.
U odnosu na tromjesečje ranije, cijene novih stambenih objekata u drugom tromjesečju 2022. bile su više za 0,9% dok su one postojećih stambenih objekata zabilježile rast od 4,2%. S druge strane, promatrano na godišnjoj razini, nakon rasta od 20,3% u razdoblju od sij.-ožu. 2022., cijene novih stambenih objekata zabilježile su usporavanje rasta na 15,9% dok su cijene postojećih stambenih objekta ubrzale s rastom s 12,5% na 13,3%, nastavivši time trend pozitivnih stopa dvije godine u kontinuitetu. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na povećanu potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama nakon potresa koji su tijekom 2020. pogodili neke dijelove Hrvatske.
Prosječna cijena stambenih nekretnina u prvoj polovini godine bila je 16,3% viša u odnosu na isto razdoblje 2021.
U Gradu Zagrebu zabilježeno je usporavanje rasta na tromjesečnoj i godišnjoj razini na 3,8% odnosno 14,8% dok je na Jadranu zabilježeno usporavanje rasta cijena na 2,9% tromjesečno te godišnje ubrzanje na 12,8% (s 10,9% tromjesečje ranije). Uz stagnaciju na tromjesečnoj razini, u ostalim dijelovima Hrvatske zabilježeno je također ubrzanje rasta cijena na godišnjoj razini na 15,2%.
Rast cijena stambenih nekretnina, prisutan od 2016. godine, dodatno je ubrzao u drugom tromjesečju na godišnjoj razini. Međutim, bitno je napomenuti kako se radi o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske te da tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine. Nastavak rasta cijena zasigurno je bio posljedica dugogodišnjeg razdoblja izrazito visoke likvidnosti, niskih kamatnih stopa te nepromijenjenih očekivanja glede budućih alternativnih ulaganja. Uz to, Vladine subvencije za stambene kredite također pridonose rastu potražnje i cijena.
U godini pred nama očekujemo nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, iako sporijom dinamikom u odnosu na prethodne godine. Prosječna godišnja stopa rasta u 2023. neće prelaziti 5%. Uzimajući u obzir trenutne globalne geopolitičke nemire i pojačane strahove i neizvjesnost uslijed snažnih inflatornih pritisaka, očekujemo kako će u srednje do dugoročnoj perspektivi kretanje cijena nekretnina biti određeno prvenstveno demografskim trendovima, snagom gospodarstva i naravno, turističkom aktivnosti.
Revitalizacija potresom pogođenih područja, kao i ostalih dijelova Hrvatske, podržava očekivanja nastavka rasta cijena u središnjem dijelu Hrvatske, dok će cijene na obali određivati trendovi u turizmu. S druge strane, početak stezanja monetarne politike i podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke moglo bi dio viška likvidnosti/štednje usmjeriti i u neke druge oblike investicijskih aktivnosti i tako djelomično umanjiti i utjecati na potražnju za stambenim nekretninama.
