Sedlar o Spaceyju: Ulogu Tuđmana odigrao je strasno

“Htio sam da za stotu obljetnicu rođenja prvog hrvatskog predsjednika i čovjeka koji je najzaslužniji što danas imamo nezavisnu državu, da glumi najbolji. Boljeg od Spaceyja nije moguće naći. On je došao i nekoliko razlog prvo zato što smo prijatelji. Moj sin je išao u školu s ljudima koji su bliski Spaceyju. S Macaulay Culkinom i Christinom Richi koji su njegovi kolege i prijatelji. Ja sam ga upoznao prije desetak godina. Prije osam mjeseci smo Spaceyju kazali da bi željeli da on igra predsjednika Tuđmana. Želio sam napraviti nešto najbolje za tu stotu obljetnicu. Drago mi je da je Kevin na kraju pristao, došao i napravio svoj posao”, rekao je Sedlar za RTL.

Komentirao je optužbe na Spaceyjev račun.

“Četiri puta su ga optužili za zlostavljanje, međutim četiri puta je sud odbio da on uopće dođe na sud. On uopće još nije bio na sudu. Nikada, ni jedan put zbog toga. On u Europi ima nekoliko angažmana, u ovom trenu sprema se i jedan veliki američki film, ali ja o tome ne smijem govoriti. Iduće godine igrat će u jednom velikom filmu. Meni nije smetalo ništa. Meni je samo plus činjenica da najveći glumac na svijetu, koji kada gledamo po nagradama koje su relevantne, to je top čovjek. Meni je bilo važno da napravim dobar film. Želim čovjeku koji je najzaslužniji za ovo gdje mi danas živimo napraviti nešto lijepo s moje strane. Jedino mogu napraviti film, ja se drugim stvarima ne bavim. Ja sam najboljega doveo da igra najboljega od nas”, dodao je Sedlar.

Kaže da je Spacey svoju ulogu odradio strasno.

“Kad me pitao ”kako hoćeš da ga igram?”, rekao sam ”suprotno od onoga kako si igrao u Kući od karata”. Ovo je jedan čovjek koji je imao strast i ljubav prema svojoj zemlji i svom narodu. Njegova američka priča je potpuno drugačija. On je to prihvatio i došao je apsolutno spreman. Ja sam mu dao nekoliko knjiga, on je pogledao na internetu sve što postoji o Tuđmanu. Ja sam mu poslao svoja dva filma o Tuđmanu, poslao sam mu niz klipova da on vidi kakav je on bio čovjek, kakve je imao geste, kako je govorio i došao je spreman. Uvijek mi je prije snimanja ponudio 2-3 varijante kako ga interpretirati i to je bilo zaista vrlo brzo i efikasno”, kaže Sedlar.

Spacey u filmu govori osam Tuđmanovih monologa na engleskom jeziku. Devetog je napisao Sedlarov sin Dominik.

“Monolog počinje s rečenicom “da sam živ, danas bih imao 100 godina”. I kasnije kreće priča o Hrvatskoj danas i o tome što danas Tuđman može kazati o hrvatskim ljudima po pitanju sadašnjosti i budućnosti. Imate jako lijepu tezu Pascal Brucknera koji kaže da su u povijesti postojali mnogi mali narodi, malim narodima nije povijesna egzistencija zagarantirana, da su postojali, trajali i nestajali. Ako se mi ne budemo brinuli sami o sebi, ako ne budemo bili dovoljno pametni, ako ne budemo dovoljno voljeli i brinuli se za svoju domovinu, ja mislim da je neće biti. Ja vjerujem, kao i što je Tuđman vjerovao, da do toga neće doći jer ipak većina ovog naroda voli tu gdje jesmo i napravit će sve da do toga ne dođe”, tumači redatelj.

Premijera filma zakazana je za 14. svibnja u Zagrebu, ali i u sedam američkih gradova nakon toga.

Sedlar je komentirao je i optužbe za povijesni revizionizam i falsificiranje činjenica u “Četveroredu” i “Istinama Jasenovca”.

“Jako je puno ljudi frustrirano razmišljanjem da su oni veći nego što jesu svojim položajem u društvu. Ja se samo bavim svojim poslom, nisam nikada nikoga uvrijedio. Ja sam u svim filmovima, uključujući ove koje spominjete, rekao da ću se ispričati ako nešto nije točno. Ali mene još nitko nije prozvao za te stvari, odnosno oni koji su prozvali, ja sam im dao odgovor. Nikad nisam rekao da su partizani u Jasenovcu radili gore stvari od ustaša. U filmu stoji, ako ga pogledate, da je on bio nastavak logora. Znači, postoji logor do 1945., ali postoji i nakon te godine. Ja sam u Jasenovcu pobrojao žrtve, sve koje su bile navedene od tada, od najmanjeg broja do milijun i pol, onoga perverznog broja koji su dali Srbi. Ja sam stavio sve što je objavljeno jer je toliko lai u jugoslavenskoj historiografiji. To nije bilo pitanje revizionizma, nego pitanje istine. A ako se dođe do istinitih podataka, ja nisam došao do njih, ja sam ih samo stavio na papir”, odvratio je Sedlar.