Šibenik je zahvaljujući svojoj arhitekturi – katedrali sv. Jakova i Tvrđavi sv. Nikole uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine, a danas predstavljeni projekt obuhvatit će obnovu 94 šibenska portala, što će pridodati očuvanju glasovite šibenske arhitekture, važne i za turizam.
„U povijesnoj jezgri Šibenika popisano je čak 494 portala različitih stilskih vrijednosti, a posebno se ističe grupa srednjovjekovnih, gotičkih portala. Po brojnosti, u Šibeniku su vrlo zastupljeni portali mješovitog renesansno-baroknog stila, a potom i barokni. Projektom 'Juraj obnova' prioritetno ćemo obuhvatiti 94 šibenska portala od kojih su najbrojniji barokni s 31 primjerkom, 27 gotičkih, 13 renesansnih i 13 renesansno-baroknih te nešto historicističkih portala iz 19. stoljeća“, pojasnio je Nikola Grubić, predsjednik Društva za očuvanje šibenske baštine „Juraj Dalmatinac“.
Upravo je društvo „Juraj Dalmatinac“ inicijator ideje o međuinstitucionalnoj suradnji u svrhu obnove – konzervacije i restauracije. S Hrvatskim restauratorskim zavodom dosad su najviše surađivali kroz stručne časopise, a o novoj suradnji ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr.sc. Tajana Pleše rekla je: „Ovom međuinstitucionalnom suradnjom omogućit će se ne samo obnova portala i ponovno otkrivanje njihove kamene ljepote raskošnih i raznovrsnih oblika, već i dopuniti spoznaja o povijesti šibenske arhitekture. Također, zahvaljujući uključivanju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, ovim projektom educirat će se nove generacije domaćih stručnjaka koji će u budućnosti trajno čuvati šibensku baštinu.“
U suradnji sa studentima dosad obnovljeno srednjovjekovno kameno stubište gotičkih stilskih karakteristika na skalicama na Dobriću – jedini srednjovjekovni primjer uz svjetovne objekte u šibenskoj povijesnoj jezgri. Restauratorski radovi pod vodstvom poznatog konzervatora dr.sc. Ive Šprljana izvedeni su i na dvojnom portalu uz apsidu romaničke crkvice sv. Krševana, jedinstveni primjerak ovog stila u gradu Šibeniku.
„Imamo sreću, ali i odgovornost da živimo i radimo na području s najvećom koncentracijom kulturnih spomenika u Hrvatskoj. Studij konzervacije-restauracije predstavlja ishodište za obrazovanje konzervatora-restauratora i nastavno-stručno-znanstvenu profiliranost struke kao temeljne pretpostavke za kvalitetno očuvanje kulturne baštine. Svojim programom na primjeren način odgovara na suvremene zahtjeve znanosti o zaštiti kulturne baštine, koja kod nas vapi za hitnom obnovom“, istaknuo je izv. prof. art. Edvin Dragičević, dekan Umjetničke akademije u Splitu.
Povodom potpisivanja sporazuma, organiziran je i obilazak srednjovjekovne kule Tambača, dobro očuvanog dijela nekadašnjeg obrambenog sustava grada. Tambača je najznačajniji očuvani konstruktivno-statički sklop u povijesnoj jezgri grada, a služila je za komunikaciju između katedralnog trga i kuća nad bivšom „Peškarijom“, kao i s gradskom terasom „Četiri bunara“, koja je bila važna za javnu opskrbu vodom sredinom 15. stoljeća.
„Restauratorski radovi na ovoj lokaciji trajali su od početka veljače do kraja travnja 2022. godine, a bili su koncentrirani na dio zidova i svodova pod kulom Tambača. Radovi su obuhvatili izvedbu novog pločnika na prilazu izlaznim vratima na plato Četiri bunara. Stanje ovog prostora prije radova bilo je vrlo zapušteno – zidovi i svodovi bili su zatamnjeni, zaprljani, izgrebeni. Prva faza istraživačkih radova nije polučila značajnije rezultate pa je odlukom Konzervatorskog odjela u Šibeniku donesena odluka o nanošenju tanke, glatke restauratorske žbuke i izvođenju novih restauratorskih fuga. Restauratorski radovi su obuhvatili kameni grb kneza Valaressa i kamene renesansne menzole na peti svodova, a izdana je i smjernica o izvedbi novog poda od pravokutnih kamenih ploča“, pojasnio je proces obnove Tambače dr.sc. Ivo Šprljan, koji će u sklopu projekta „Juraj obnova“ izdati i monografiju „Arhitektonski detalji Šibenika“, čime će se zaokružiti obnova kamenog srca šibenske starogradske jezgre.
