Osumnjičenik za napad na Rushdieja sklon šijitskom ekstremizmu

Rushdie, poznati spisatelj porijeklom iz Indije, koji se godinama skrivao nakon što je Iran pozvao muslimane da ga ubiju zbog njegova romana "Sotonski stihovi", izboden je u petak nožem u vrat i torzo na pozornici Institucije Chautauqui gdje je trebao održati predavanje. Nakon višesatnog operativnog zahvata, Rushdie je u petak priključen na respirator.

Policija je osumnjičenika, koji je trenutačno u pritvoru, identificirala kao Hadija Matara. Riječ je o 24-godišnjaku iz mjesta Fairview u državi New Jersey, koji je kupio ulaznicu za predavanje.

Reuters nije uspio utvrditi ima li Matar odvjetnika.

Preliminarnim policijskim pregledom Matarovih računa na društvenim mrežama utvrđeno je da je bio sklon šijitskom ekstremizmu i IRGC-u, izvijestio je NBC New York, pozivajući se na neimenovanog policijskog dužnosnika koji je upoznat s istragom o napadu.

Matar je rođen u Kaliforniji, a nedavno se preselio u New Jersey, piše NBC New York, dodajući da je kod sebe imao lažnu vozačku dozvolu.

Dužnosnici FBI-ja su u petak navečer otišli u izvid na posljednju adresu boravišta koju je prijavio, u Fairview u okrugu Bergen koji od Manhattana dijeli rijeka Hudson, izvijestio je NBC.

Njujorška i policija New Jerseyja još nisu odgovorile na Reutersov zahtjev da prokomentiraju izvješće NBC-ja New York.

Policija je u petak priopćila da još nije utvrđen motiv Matarova napada na Rushdieja (75), koji je u petak pred mnoštvom okupljenih trebao održati predavanje o umjetničkoj slobodi.

U jednom trenutku napadač je izjurio na pozornicu i nasrnuo na romanopisca.

NBC New York izvješćuje da je policijski dužnosnik kazao kako još nije utvrđena definitivna povezanost napadača s IRGC-om, no početna procjena upućuje na to da je osumnjičenik bio simpatizer iranske vladine skupine.

IRGC je moćna frakcija koja kontrolira poslovna carstva, kao i elitne oružane i obavještajne snage koje Washington optužuje za provedbu globalne ekstremističke kampanje.

U Iranu još nema službene reakcije vlade na napad na Rushdieja, ali je nekoliko ekstremističkih iranskih listova pohvalno pisalo o napadačevu podvigu.

Ali Tehfe, gradonačelnik južnoga libanonskog grada Yarouna rekao je da je osumnjičenik sin jednog stanovnika toga grada.

Otkrio je i da su osumnjičenikovi roditelji emigrirali u Sjedinjene Države te da je on ondje rođen i da je ondje odrastao.

Upitan jesu li osumnjičenik ili njegovi roditelji bili povezani ili su podupirali libanonski Hezbollah koji podržava Iran, Tehfe je odgovorio da "nema nikakvih informacija" o njihovim političkim stavovima.

Jedan je dužnosnik Hezbollaha Reutersu u subotu kazao da libanonska oružana skupina koju podržava Iran nema dodatnih informacija o napadu na Rushdieja.

Napad su osudili brojni pisci i političari iz cijeloga svijeta, nazivajući ga napadom na slobodu izražavanja.

Salman Rushdie, čiji je materinski jezik urdu, rođen je 19. lipnja 1947. u Indiji, u Mumbaiju, u obitelji progresivnih muslimanskih intelektualaca koji nisu prakticirali religiju.

Gutao je indijske epove i sudjelovao na vjerskim svetkovinama, kako hinduskim tako i muslimanskim i kršćanskim.

S 13 godina otišao je na školovanje u Englesku.

Nakon što je diplomirao na Cambridgeu, radio je u Pakistanu kao televizijski producent.

Izložen stalnoj cenzuri, vratio se u London gdje je radio u marketingu.

Njegov prvi slavni roman "Djeca ponoći" dobio je Bookerovu nagradu 1981. Slijede "Sram" (1985. proglašen najboljom stranom knjigom u Francuskoj), "Maurov posljednji uzdah", "Tlo pod njenim nogama", "Klaun Shalima" i "Firentinska čarobnica".

Iranski Ajatolah Ruholah Homeini je 14. veljače 1989. pozvao sve muslimane svijeta da ga ubiju jer su fundamentalisti ocijenili da je njegovo djelo "Sotonski stihovi" bogohulno. Prisiljen od tada živjeti u ilegali i pod policijskom zaštitom, mijenjajući neprestano skrovišta, nazvao se Joseph Anton po svojim omiljenim piscima, Josephu Conradu i Antonu Čehovu.

Rushdie često u svojim djelima govori o Indiji i njezinim odnosima sa zapadom i kritizira manjak orijentira što po njemu već dugo izaziva destabilizaciju u svijetu.

Kraljica Elizabeta proglasila ga je 2007. plemićem, na veliku žalost muslimanskih ekstremista.