Matica hrvatska objavila digitalno izdanje Hrvatskog tjednika iz 1971.

Matica podsjeća da je digitalno izdanje objavila u povodu pedesete godišnjice "crnog dana za hrvatske rodoljube" i "izravna udara na Maticu hrvatsku" kada su tijekom noći 11. siječnja 1972. uhićeni kao vođe kontrarevolucije Matičini dužnosnici i članovi Šime Đodan, Jozo Ivičević, Ante Bačić, Vlado Gotovac, Ante Glibota, Hrvoje Šošić, Franjo Tuđman, Bruno Bušić, Vlatko Pavletić, Marko Veselica i Zvonimir Komarica.

U "Hrvatskom tjedniku", ističe, surađivali su uhićenici kao autori i urednici, a što im je tijekom montiranih sudskih procesa uzimano u obzir kao naročiti krimen jer je "Hrvatski tjednik" ocijenjen kao list "opozicionog političkog karaktera, antisamoupravne i antikomunističke ideologije", kao "najglasnije i najdrskije glasilo" hrvatskoga nacionalizma, šovinizma i separatizma, kao glasilo uz čiju su pomoć optuženi pokušali pokrenuti "kontrarevoluciju" i "građanski rat".

"Hrvatski tjednik", napominje, izlazio je na vrhuncu Hrvatskoga proljeća, u trenutku kada jedan od Matičinih dužnosnika izjavljuje vjerojatno najkraću i najupečatljiviju sintezu tadašnjega političkog i općeg stanja u Hrvatskoj: Matica je sa svojim zahtjevima tri koplja ispred hrvatskoga partijskog vodstva, a hrvatski je narod šest kopalja ispred Matice.

Prvi broj "Hrvatskog tjednika" pojavio se na kioscima 16. travnja 1971. Na naslovnici je bio otisnut Proslov, programski tekst u kojem je naznačena svrha lista, napominje Matica i dodaje kako je kontinuirano izlazio gotovo devet mjeseci, redovito u dvobojnom, crveno-crnom tisku na 24 stranice tabloidnoga formata.

Od prvog do dvanaestog broja glavni urednik bio je Igor Zidić, od trinaestog do trideset i trećeg Vlado Gotovac, dok je odgovorni urednik sve vrijeme bio Jozo Ivičević.

Uže uredništvo bilo je zaduženo za pojedine rubrike i u njemu je bilo desetak urednika. Za HT je pisalo dvjestotinjak, što stalnih, što povremenih suradnika, među kojima i Petar Šegedin, Grgo Gamulin, Franjo Tuđman, Vlatko Pavletić, Branimir Donat, Ivo Škrabalo, Tonko Maroević, Hrvoje Šošić, Petar Selem, Marko Veselica, Željka Čorak, Ivo Frangeš, Dubravko Horvatić, Ljerka Kuntić te Zlatko Posavac.

S duljom ili kraćom novinarskom praksom u redakciju je ušla tek nekolicina autora: Zvonimir Lisinski, Bruno Bušić, Srećko Lipovčan, Ivan Cerovac, Zlatko Markus, Franjo Marinković, Vladimir Vuković i Vlado Gotovac.

Naklada lista vremenom se povećavala, gotovo sedmerostruko. Od početne naklade, kada se prodalo oko 20.000 primjeraka do 130.000 primjeraka koliko se prodalo krajem studenoga, kada je četrdeset kolportera u Zagrebu tijekom jednoga dana prodalo gotovo dvadesetak tisuća primjeraka.

Rezultati sjednice jugoslavenskog komunističkoga vodstva u Karađorđevu i njihove prijetnje upućene Matici hrvatskoj usmjerili su i redakciju "Hrvatskog tjednika", a i Matičina upravna tijela prema najracionalnijoj odluci ‒ kolektivnoj ostavci.

U takvoj atmosferi redakcija lista priredila je oproštajni, "izvanredni" broj na osam stranica. Međutim, u noći s 8. na 9. prosinca, dio radnika Vjesnikove tiskare, u kojoj se redovito tiskao "Hrvatski tjednik", prema tada uhodanoj društveno-političkoj praksi, "dragovoljno" je odbio tiskati već pripremljen slog.

No ujutro je na rad došla druga smjena pa je zahvaljujući hrabrosti i snalažljivosti jednog dijela radnika tiskare, ali i redakcije, spašeno nekoliko primjeraka toga ručno otisnutog i kolokvijalno zvanog "crnoga broja".

Digitalno izdanje Hrvatskoga tjednika priređeno je prema sačuvanim primjercima lista iz Matičina knjižničnoga fonda. Zasad je izdanje dostupno u PDF formatu, u višebojnoj i crno-bijeloj inačici koje su prilagođene za ispis u A3 i A4 formatu.

Radi lakšega snalaženja i uporabe digitalnog izdanja priložena je i bibliografiju lista, s nizom kazala, objavljenu još 2002. među Matičinim izdanjima.