GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Jezikoslovci: Osobna imena spomenici su društvenih promjena

Jezikoslovci: Osobna imena spomenici su društvenih promjena
IMENA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.01.2022 / 07:55
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Osobna imena služe da bi se ljudi razlikovali, ali su i prvi spomenici u kojima se stoljećima odražavaju društvene promjene, pri čemu su muška imena tradicionalnija i podložnija pravilima nasljeđivanja, dok su ženska imena otvorenija za sve češće promjene.

Sukus je to teksta o hrvatskim imenima u društvenom kontekstu jezikoslovca Domagoja Vidovića, objavljena u novom broju časopisa Collegium Antropologicum.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine najčešća muška imena u hrvatskoj populaciji su kršćanska imena Ivan (130.828 osoba), Josip (77.323), Marko (50.393) i Stjepan (45.287), te autohtona imena Tomislav (39.105) i Željko (37.869), a od stranih Mario (32.708), koje je talijanskog porijekla.

Među ženama najčešća su kršćanska imena Marija (126.646 nositeljica), Ana (81.751), Ivana (49.943), Mirjana (29.319) i Katarina (28.618), te autohtona imena Nada (26.660), Dragica (25.952), Ljubica (24.557), Vesna (23.923) i Marina (23.604). Udio autohtonih ženskih imena (Nada, Dragica, Ljubica i Vesna) dvostruko je veći nego muških imena.

Najstarija imena

Do prve polovice 10. stoljeća Hrvati su nosili gotovo isključivo autohtona imena. Najčešće su se sastojala iz dva dijela, od kojih je tvorbeni dio često bio "mir", što znači "veliki, slavni". Primjeri su imena Branimir, Krešimir, Trpimir, Vojnomir, itd.

U nizu imena tvorbeni dio bio je "měr", što znači "svijet" kao npr. Gojmer, Putimer ili Črnomer. Također, čest je bio tvorebni dio "slav", što znači "slavni", kao kod Miroslava, Radoslava, Tomislava, itd.

U to doba imena su također potjecala od životinja kao Golub, Grlica, Hlap, Rak i Vuk; od bilja, npr. Bukva, Hrasto i Javor; zanimanja kao npr. Kovač, Pop i Sedlar; ili pak nadimaka, koji danas zvuče egzotično. Za primjere posljednjih Vidović navodi imena Dosro, Grdan, Hrnjak, Klempo, Koljibaba, Krivošija, Poruga, Preljub, Siromah, Ukraden, Vrag, Zlojutro, i druga.

U srednjem su vijeku, međutim, najčešća imena bila ona s antroponimskom osnovom "Mil" i "Mio" kao Miloš, Milovan; "Rad" kao Radomir; i "Vuk" npr. Vučina.

Kada je Hrvatska u 10. stoljeću stekla svojevrsno međunarodno priznanje, hrvatski vladari počeli su dobivati ne samo autohtona, već i kršćanska imena, npr. Mihajlo Krešimir i Stjepan Držislav.

Zbog propisa Tridentskog sabora (1545-1563) hrvatski autohtoni nazivi počeli su polako nestajati iz upotrebe i ona je sve manja do 19. stoljeća, kada su zbog hrvatskog narodnog preporoda donekle revitalizirani.

Ponekad su stoljeća bila potrebna da promjena zaživi u fondu hrvatskih imena. Tako, krsna imena započela su prijelaskom na kršćanstvo, ali su postala dominantna tek u kasnom srednjem vijeku.

Vjetar društvenih promjena

Društvene promjene ostavile su traga u hrvatskim imenima tijekom vremena, osobito jačanje utjecaja Katoličke crkve i jačanje nacionalne svijesti, sekularizacija i globalizacija.

Imenima je iskazivana pripadnost određenoj jezičnoj, vjerskoj ili etničkoj zajednici, a u njima su se zrcalile društveno-političke prilike. Tako su u Dalmaciji u 19. stoljeću talijanska imena bila češća među autonomašima, dok su domaća imena bila češća među pripadnicima Narodne stranke i bila su manifestacija određene društvene svijesti ili političkog izbora. To se uglavnom odnosi na pučke svece, poput sv. Eufemije u Istri ili Duje, Stošije, Tripuna i Vlaha u Dalmaciji.

Od 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća oživljavaju imena hrvatskih narodnih vladara, osobito Tomislav i Hrvoje, i naglašeno se vraćaju u modu tijekom Hrvatskog proljeća.

Od 1945. do sedamdesetih udio autohtonih imena počeo je polako rasti, a smanjivati se udio kršćanskih imena.

Davanje imena donedavno je služilo za označavanje pripadnosti pojedinca određenoj vjerskoj zajednici, etničkoj skupini ili zavičajnom kraju, dok su danas imena sve češće odraz težnji prema individualnosti.

Od početka 21. stoljeća sve brže dolazi do promjena u fondu imena, ali zbog utjecaja globalizacije i nataliteta tri puta manjeg od onoga nakon Drugoga svjetskog rata, one još nisu toliko izražene, ističe autor i zaključuje da će rezultati popisa stanovništva 2021. godine pokazati kako su se trendovi nastavili u najnovije vrijeme.

Tagovi: osobna imena, hrvatska imena, jezikoslovci
PROČITAJ I OVO
Ove godine Noć muzeja na prigodnu temu Muzeji - između stvarnog i digitalnog
DOGAĐAJI
Ove godine Noć muzeja na prigodnu temu Muzeji - između stvarnog i digitalnog
ZAGREB - Ovogodišnja, sedamnaesta po redu Noć muzeja održat će se 28. siječnja u uvjetima sličnima prošlogodišnjima - online i tamo gdje je to moguće 'uživo', uz prigodnu temu "Muzeji - između stvarnog i digitalnog".
Nakladnik V.B.Z. pokrenuo literarni natječaj za mlade do 18 godina
NATJEČAJ
Nakladnik V.B.Z. pokrenuo literarni natječaj za mlade do 18 godina
ZAGREB - Smatrajući kako je potrebno mladima dati prostor za literarno promišljanje o temama koje ih zaokupljaju, nakladnička kuća V.B.Z. pokrenula je književni natječaj "Sve je lako kad si mlad?" za kratku priču za mlade do 18 godina.
Klasični rock albumi navršavaju 50 godina
DISKOGRAFIJA
Klasični rock albumi navršavaju 50 godina
PARIZ - Mora da je bilo nečeg posebnog u vodi 1972. godine. Ta je godina svijetu dala nekoliko rock klasika, i jednog koji je naizgled pao iz svemira, a definirali su rock glazbu i stvorili obrazac za uzbudljivo i plodno desetljeće.
Umro jedan od najvećih hrvatskih dirigenata Nikša Bareza
IN MEMORIAM
Umro jedan od najvećih hrvatskih dirigenata Nikša Bareza
ZAGREB - U 86. godini umro je jedan od najvećih hrvatskih dirigenata Nikša Bareza koji je više od pola stoljeća dirigirao po najvećim europskim opernim kućama i koncertnim dvoranama, izvijestio je u ponedjeljak navečer HRT.
Hrvatski P.E.N. prosvjeduje protiv srbijanskog prisvajanja dubrovačke književnosti
REAKCIJE
Hrvatski P.E.N. prosvjeduje protiv srbijanskog prisvajanja dubrovačke književnosti
ZAGREB - Hrvatski P.E.N. centar izrazio je u ponedjeljak prosvjed protiv novoga srbijanskog zakona u kojem prisvajaju dubrovačku književnost do 1867. godine te ističe kako su odredbe u zakonu neutemeljene i neprihvatljive, kao i stalno posezanje za hrvatskom kulturnom baštinom i prostorom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE