GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Jezik in fabula: Elektronička knjiga u kojoj pisci otkrivaju što misle o svom stilu

Jezik in fabula: Elektronička knjiga u kojoj pisci otkrivaju što misle o svom stilu
STIL
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.05.2017 / 10:24
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Nova elektronička knjiga "Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu" u kojoj se nalaze odgovori istaknutih hrvatskih pisaca na pitanja o njihovom stilu pisanja, objavljena je netom na portalu stilistika.org.

Portal koji je nedavno "Hrvatskim rječnikom stopljenica" porušio stereotip o slabom zanimanju javnosti za jezične teme, ponovno je iznenadio objavljujući knjigu u kojoj o književnom jeziku umjesto stilističara, jezikoslovaca i književnih teoretičara govore sami književnici.

Posebnost ove knjige je ta što pisce – "umjetnike riječi" – potiče na autorefleksiju, na osvještavanje stvaralačke snage jezika te stupnjeva i oblika jezične imaginacije, ističu urednici Krešimir Bagić, Anera Ryznar i Gabrijela Puljić s Katedre za stilistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Ne bih o svom stilu

"Jezik in fabula" rezultat je ankete o odnosu pisaca prema jeziku. U anketi je sudjelovalo šezdeset autora. Svi su odreda progovorili o tome što čine s jezikom, misle li na čitatelja dok pišu, koriste li se jezičnim priručnicima, bi li uveli koji novi pravopisni znak i sl, objašnjavaju urednici.

Odgovori izravno ili posredno upućuju na karakter pisanja njihovih autora i uporišta njihovih stilova. Primjerice, na pitanje kako bi opisali glavna obilježja svojega stila, dio pisaca izbjegava odgovor, a drugi dio nudi njegov opis. Na jednoj strani Luko Paljetak veli da mu nije do takva opisa, Slobodan Šnajder da opis nije u njegovoj kompetenciji, Edo Popović ističe da se ne osjeća pozvanim govoriti o vlastitom stilu, a Miro Gavran da će opisivanje njegova stila prepustiti drugima.

Na drugoj strani Ivica Đikić smatra da je glavno obilježje njegova stila pokušaj moderne i autorski originalne interpretacije usmene književnosti dinarskih krajeva, a Pero Kvesić da je to funkcionalnost i ekonomičnost. Ivan Lovrenović ističe da mu je bliska figura po kojoj bi stil u književnosti bio jedinstven "znak prepoznavanja" autorstva poput otiska prsta za jedinstvenost osobe, a Josip Mlakić da stil prilagođava kompoziciji svakog novog romana. Sanja Pilić ističe da su bitna obiježja njezina stila sažetost, jednostavnost, ironičnost i tečnost te da ga je teško oponašati, a Olja Savičević Ivančević svome stilu pripisuje poetičnost, suvremeni jezik, fluentnost u žanrovima, humor i angažman.

Dva lica lektora

Većina pisaca, čini se da nema ništa protiv lekture svojih tekstova, ali ne propušta pokazati da postoji rezerva, ponekad i strah prema tome što će lektor napraviti od njihovih tekstova. Boris Beck se slaže i surađuje s lektorom, ali puno više od riječi osjetljiv je, kaže, na promjenu interpunkcije. "S prvom knjigom imao sam vrlo loše iskustvo – urednik je na svoju ruku promijenio zareze i to mi je bilo jezivo".

Branko Čegec drži da je fleksibilnost u suradnji s lektorom i urednikom vrlo važna u procesu finalizacije teksta, dok se Sanja Lovrenčić trudi da se lektura "odvija kao dijalog u kojemu ne mora nužno prihvatiti predložena rješenja". Miroslav Mićanović je, kaže, zahvalan na svim vrstama čitanja njegova teksta prije objavljivanja, "ako su suvisla, ako krate, pojednostavljuju, ako unapređuju tekst i pomažu mu u njegovu putu do čitatelja...".

Boris Senker surađuje s ljudima koji skrbe oko njegovih tekstova. "Nisu mi neprijatelji, na istom smo poslu, isti nam je cilj". Međutim, napominje: "Ali kad se i u stručnim tekstovima odlučim poigrati – rijetko, ali događa se – pa napišem, primjerice, rečenicu koja se razvuče preko cijele stranice, kažem: To je namjerno i to mi, molim, ne dirajte.".

To bi elektroničko izdanje moglo biti važan prinos govoru o jeziku književnosti te poticajna lektira svima koji ju čitaju – od znatiželjnika i studenata do specijalista kakvi su stilističari, kritičari, književni znalci ili lingvisti, zaključuju urednici "Jezika in fabula" Krešimir Bagić, Anera Ryznar i Gabrijela Puljić s Katedre za stilistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Tagovi: Jezik in fabula, elektronička knjiga, Branko Čegec, Krešimir Bagić, Anera Ryznar, Gabrijela Puljić
PROČITAJ I OVO
Severina zaražena koronavirusom
ZARAZA
Severina zaražena koronavirusom
ZAGREB - Pjevačica Severina upravo je na Instagramu objavila kako je zaražena koronavirusom.
Russell Crowe donirao novac za obnovu poznatog restorana u Bejrutu
HUMANO
Russell Crowe donirao novac za obnovu poznatog restorana u Bejrutu

MELBOURNE - Glumac Russell Crowe donirao je novac za obnovu slavnog restorana oštećenog u strahovitoj eksploziji u Bejrutu, prenosi u petak BBC.

Četiri saksofona Papandopulo kvarteta u nedjelju u Kneževu dvoru
NAJAVE
Četiri saksofona Papandopulo kvarteta u nedjelju u Kneževu dvoru
DUBROVNIK - Jedan od najznačajnijih hrvatskih komornih sastava Papandopulo kvartet nastupit će u nedjelju, 16. kolovoza, u atriju Kneževa dvora u sklopu glazbenog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara.
Nevjerojatno: Amerikanci se okomili i na Konfucijev institut
AGRESIVNO
Nevjerojatno: Amerikanci se okomili i na Konfucijev institut
WASHINGTON - Američki državni tajnik Mike Pompeo pojačao je u četvrtak pritisak na Kinu proglasivši diplomatskom misijom krovnu organizaciju koja u Sjedinjenim Državama okuplja Konfucijeve institute za učenje kineskog jezika koje je nazvao "oruđem propagande".
Znanje donosi šest novih naslova stvorenih za opuštajuća ljetna popodneva
KNJIGE
Znanje donosi šest novih naslova stvorenih za opuštajuća ljetna popodneva
ZAGREB - Znanje predstavlja šest novih naslova stvorenih za opuštajuća ljetna popodneva na plaži ili negdje u hladu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE