Izložba u Klovićevim dvorima prinos boljem razumijevanju Hrvata i Mađara

Damjanović se nada da će izložba odigrati tu ključnu ulogu u daljnjem razumijevanju između hrvatskoga i mađarskoga naroda.

Na konferenciji za novinare održanoj u Galeriji Klovićevi dvori autori su podastrli obilje informacija o izložbi, podsjetili na razdoblje priprema koje je, istaknuli su, bilo obilježeno brojnim izazovima i naporima. Ipak, suglasni su da je taj put rezultirao izložbom koja će otvoriti nove uvide u zajednički dugi povijesni hod dvaju naroda i prvi put će na jednom mjestu biti predstavljena zajednička kulturna baština jedne od najdugovječnijih državnih zajednica u Europi - one između Hrvatske i Mađarske.

Isprepletena povijesna sudbina Hrvata i Mađara

Jer, kako je istaknuto, malo je naroda u Europi čija je povijesna sudbina toliko isprepletena kao sudbina Hrvata i Mađara. Iako tih osam stoljeća nije bilo obilježeno samo suglasjem, njihov plod je višestoljetna umjetnička baština koja je iznjedrila remek-djela europske baštine.

Jedno od njih je i jedan od najljepših predmeta zlatarstva kasnoga srednjeg vijeka - Škrinja sv. Šimuna u Zadru. Pritom, rekao je Damjanović, ne bismo trebali smetnuti s uma da taj dragocjeni predmet hrvatske baštine nije samo hrvatski. Škrinju sv. Šimuna, objasnio je, dala je izraditi hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, kći bosanskoga bana Stjepana II. Kotromanića i žena Ludovika I. Anžuvinskog.

Suautorica izložbe Petra Vugrinec podsjetila je da je ugarski kralj Ladislav Sveti utemeljio zagrebačku biskupiju i time izgradio temelje za razvoj današnjeg glavnoga grada Hrvatske.

Njegov nasljednik Koloman je pak 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u Biogradu na moru te je od toga povijesnog trenutka počela postojati ugarsko-hrvatska državna zajednica koja se, istaknula je Vugrinec pokazala najduljim i najmirnijim državnim suživotom u Europi.

Izložba svjedoči o dodirima u kulturi i likovnim umjetnostima

Izložba na drugome katu Galerije Klovićevi dvori u 12 soba pružit će uvid u dodire na području kulture i likovnih umjetnosti i prikazati najljepše umjetnine iz baštine mađarsko-hrvatskih veza u kronološkome rasponu od srednjega vijeka do 1918.

Bit će izloženo oko 140 eksponata, od koji 56 iz Mađarske i četiri iz Austrije, a predmeti su posuđeni iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija, arhiva i knjižnica, te privatnih kolekcija.

Tako će, među ostalim, pozornost biti posvećena i bribirskim knezovima Šubićima, kao jednom od 12 hrvatskih plemena koji su razdoblju od 15. do 17. stoljeća imali veliku ulogu u borbi protiv Osmanlijskoga carstva. Kako je njihov kasniji uspon vezan uz posjed Zrin na padinama Zrinske gore, po njemu će obitelj promijeniti ime u Zrinski. Osim ratnih pothvata i junaštva, obitelj se isticala i sakupljanjem umjetničkih djela i knjiga, a njezini članovi kao književnici i pjesnici.

Pritom, istaknuto je, valja podsjetiti da Zrinski pripadaju i hrvatskoj i mađarskoj kulturi. Isti je slučaj u 18. i 19. stoljeću i s aristokratskim obiteljima Feštetić, Erdödy, Batthyány, Drašković, Pejačević, Janković i drugima koji su imali posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su kao naručitelji i mecene igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture.

Izložba će podsjetiti i na 19. stoljeće kao razdoblje suprotnosti i prijepora mađarskoga i hrvatskoga naroda gdje se izmjenjuju netrpeljivost, ali i osjećaj privrženosti ovisno o prilikama u Habsburškom/Austro-Ugarskom carstvu.

Tako će se, u nagodbenom periodu, nakon 1868., kada je Hrvatska u okviru ugarskoga dijela Monarhije zadržala autonomiju na području unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture i školstva, unatoč političkim razmiricama, razvijati gradovi poput Zagreba i Rijeke u području arhitekture, slikarstva i skulpture, a mađarsko-hrvatske veze će katkad i nevidljivo kreirati zajedničko nasljeđe.

Kako je rečeno, kruna tih odnosa bila je Milenijska izložba 1896. u Budimpešti kojom se slavilo tisuću godina od dolaska Mađara u Panonski bazen. Izložba će biti zaokružena slikama najznačajnijih umjetnika toga razdoblja, napose hrvatskoga i mađarskoga slikara Vlahe Bukovca i Mihálya Munkácsya čija su djela bila izlagana na spomenutoj izložbi,

Među izlošcima i nikada izlagana hrvatska zastava iz sredine 17. st.

Jedan od rariteta izložbe je hrvatska zastava iz 1672. s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine koja je samo za ovu priliku prvi put posuđena iz Privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji. Izložena će biti i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču.

Također, bit će izložena i monumentalna Bukovčeva slika "Dubravka" koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti.

Priređivanje izložbe potaknulo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u prigodi predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020.

Suorganizatori izložbe su Galerija Klovićevi dvori i Mađarski nacionalni muzej, visoki pokrovitelj je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a partneri Hrvatski institut za povijest, Hrvatski povijesni muzej i Muzej za umjetnost i obrt.

Autori izložbe su Marina Bagarić, Dragan Damjanović, Krisztina M. Lovas, László Szende i Petra Vugrinec.

Izložba će biti otvorena do 22. studenoga, a potom će od 16. prosinca biti postavljena u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti gdje će se moći razgledati do 15. ožujka 2021.