Hrvatski haiku nagrađen u Japanu

Na 2. međunarodnom Basho-an haiku natječaju u organizaciji Koto-ku Zaklade za kulturu i Basho muzeja u Tokiju sudjelovali su autori iz 35 zemlja svijeta s ukupno 1271 haiku radom.

Zemlje sudionice natječaja bile su sa svih kontinenata - Australija, Bangladeš, BIH, Brazil, Bugarska, Kanada, Kina, Kolumbija, Hrvatska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Indija, Indonezija, Irska, Italija, Japan, Malezija, Crna Gora, Nepal, Novi Zeland, Nigerija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Južnoafrička Republika, Šri Lanka, Švicarska, Tajvan, Velika Britanija, SAD i Vijetnam.

O najboljim radovima nezavisno su odlučivali Akito Arima (haiku pjesnik, voditelj haiku kruga i časopisa Ten-i, predsjedatelj HIA organizacije), Kai Hasegawa (haiku pjesnik, izbornik za haiku kolumnu u časopisu Asahi Shimbun, autor 20-tak knjiga kritike o haiku i profesor na Sveučilištu Tokai), te Naoko Fujita (haiku pjesnikinja, glavna voditeljica haiku kruga i časopisa Shurei).

Svaki je od članova žirija odabrao jedan ponajbolji rad (ukupno tri rada) kojima je pripala Nagrada Basho, te 10 radova za međunarodne pohvale.

U vrlo jakoj međunarodnoj konkurenciji nagrađena su četiri haiku rada Gorana Gatalice, od kojih je po izboru Kai Hasegawe jedan od radova proglašen najboljim i nagrađen Nagradom Basho, a još su mu tri haiku rada pohvaljena, uz radove Tomislava Maretića iz Zagreba i Ivana Gaćine iz Zadra.

Gatalica, koji je tu nagradu osvojio drugu godinu za redom, istaknuo je kako je istinski počašćen i oduševljen što je po drugi put proglašen laureatom toga prestižnog natjecanja.

- Pobjeda na međunarodnom natjecanju jednom bila je ostvarenje mojih snova - pobijediti po drugi put, za mene je čudo, izjavio je.

Nagradom Basho nagrađena je Gataličina pjesma "Noćni jasmin".

Izbornik Kai Hasegawa posebno je, kao pjesnički izvrsne, pohvalio radove iz Hrvatske, kojih je ove godine na natječaj pristiglo "impresivno puno".

- Haiku na stranom jeziku ne bi trebao biti imitacija ili proširenje japanskog haikua, već bi trebao samostalno egzistirati kao izvrsna poezija koja predstavlja zemlju, narod i jezik. Nepotrebno je reći da engleski nije materinji jezik Hrvatske. Međutim, njihov je pjesnički smisao lako prešao jezične granice. Sreća nije uvijek hraniteljica poezije. U biti, nedaće mogu biti hrana za poeziju. Hrvatski haiku dar je poetskog smisla, probuđena poviješću životnih nedaća, rekao je izbornik.

Nagrada nosi ime Matsua Basha (1644. 1694.) najznačajnijega japanskog pjesnika čije su pjesme ispisale cijelu povijest haiku poezije. Mnogi se slažu da je upravo on podigao haiku na razinu prvorazredne umjetnosti, na visinu koju nitko ni prije ni kasnije nije dosegnuo.