HNK Zagreb: Dvije Krležine predstave za završetak nijeme sezone

HNK će predstave izvesti odvojeno. "Aretej" je u HNK izveden 1959. i nikada više, a "U agoniji" je od 1928. do 1998., kada je zadnji put bila postavljena u HNK, u tom kazalištu igrala osam puta.

HNK otvara dijalog s Krležinim velikim tekstovima, velikima ansamblom i velikima trudom redatelja i glumaca i svih članova ekipe u specifičnom i dramatičnom vremenu, na kraju teške sezone, kad se to činilo nemogućim, kazala intendantica HNK Dubravka Vrgoč.

Ravnatelj Drame HNK Ivica Buljan, koji režira ta dva teksta u obliku dramskoga diptiha, kazao je da Krleža pokazuje da su ljudi u prošlosti imali slične probleme kao što ih imamo danas.

Ako je itko duhovni partner ove kuće onda je to Krleža, čije su drame zauvijek obilježile ovaj prostor, kazao je Buljan i dodao da taj dramski velikan iznosi historiju ljudskog roda od majmuna u neandertalaca, i pita se što je s njihovim genima koji probijaju u našem vremenu na površinu.

Okvir za drame odnos je medicine i politike, koji je aktualniji danas nego u Krležinom vremenu, kazao je.

Protagonisti "Areteja" su dva apatrida koji se nalaze u stanju stalnog egzila i susreću prijatelja iz rimskog vremena kroz kojeg se povijest ponavlja.

Suprotno, "U agoniji" prikazuje sumrak ljubavnoga para, pa ljubavnog trokuta, koji se na kraju pretvara u krah u jednoj osobi, kazao je.

Drama HNK sposobna je suočiti se s takvim tekstovima i ima žara prionuti rješavanju ovakvih tekstova, kazao je Buljan i izrazio nadu će njihovo uprizorenje donijeti pohvalu Krleži.

Pretvorili smo muške likove u ženske. Ženske likove, koji su u Krležinim tekstovima pod ručnom kočnicom, oslobodili smo u prosedeu Krležina svemira i rezultati su stvarno zanimljivi, kazao dramaturg Vid Adam Hribar.

Glumica Alma Prica kazala je da ono što se događa za vrijeme Rima ponavlja se i danas. Čovjek sve što dobro napravi preokrene u svoju suprotnost, kazala je.

Nina Violić rekla je da su kompleksne Krležine tekstove svodili uz pomoć psihoanalize na jednostavne bazične poruke koje su ih vodile prema odgovorima tijekom razvoja predstava.

Scenograf Dalibor Martinis objasnio je igru s vremenom kojom su ga nastojali relativizirati. Naveo je primjer "performativne instalacije" koja četiri sobe iz teksta "Areteja" u predstavi pretvara u jednu sobu u četiri vremena, a u nastavku uvodi bezvremensku ptičju perspektivu, odnosno "ortopogled" koji "objektivizira" sve što se se događa na sceni„.

Lauru Lenbach glumi Nina Violić, baruna Lenbacha i Ivana Križovca utjelovljuju Krešimir Mikić i Livio Badurina, a rusku groficu Madlen Petrovnu glumi Ksenija Marinković. Apatride, europske medicinske disidente u političkome egzilu iz drame "Aretej" igraju Alma Prica i Ksenija Marinković. Naslovni lik, Areteja glumi Milan Pleština, dok Jadranka Đokić glumi njegovu ženu Liviju Ancilu. Rimske vojnike, liječnike s kraja tridesetih godina 20. stoljeća, glume Lana Barić, Mislav Čavajda, Vlasta Ramljak, Vanja Matujec, Dušan Bućan, Damir Markovina. Filip Vidović, Ivan Colarić, Marin Klišmanić i Tin Rožman.

Skladatelj je Mitja Vrhovnik Smrekar, kostime je kreirala Ana Savić Gecan, oblikovatelji svjetla i videa su Sonda Trinajst i Toni Soprano Meneglejte, asistent redatelja je Patrik Sečen dok je asistentica scenografije Andrea Lipej.