Haški muzej Mauritshuis nudi dašak miomirisa Amsterdama iz 17. stoljeća

No na ovoj je slici nizozemskog umjetnika Jana van der Heydena iz 1670. godine naslikana i mala drvena koliba, kao pomoćni objekt blizu rijeke, a pored nje je naslikan lokalni poljoprivrednik koji lopatom ubacuje konjsko gnojivo u vodu.

I sve odjednom postaje puno manje idilično kada pomislite kakvi su se mirisi tada širili uokolo, zar ne? A upravo mirisi 17. stoljeća tema su nove izložbe postavljene i haškome muzeju Mauritshuis pod nazivom "Mirisi umjetnosti, mirisi u boji" koja se fokusira na učinak mirisa na umjetnost i na svakodnevni život.

U sklopu izložbe posjetitelji muzeja će umjetnost Zlatnog doba nizozemske umjetnosti moći i vidjeti i omirisati. Naime, organizatori izložbe su uspjeli rekonstruirati osam mirisa koji su u velikim gradovima odavno nestali te su ih 'stavili' u raspršivače ispred umjetničkih slika. Čim pritisnete gumb olfaktivno ste odmah u prošlosti, što nije nužno ugodno.

Naime, zlatno doba Nizozemske bio je prilično smrdljivo: kanali puni fekalija, kemijskog otpada i ostataka hrane..., da ne spominjemo brojne životinje u samome središtu grada i 'smrdljive' poslove, poput štavljenja kože.

No nije baš sve bilo tako loše. Trgovački brodovi iz svijeta su donosili razne vrste "egzotičnih" začina, poput cimeta, muškatnog oraščića i papra te delicije poput kave, čaja i duhana. I ti se mirisi mogu osjetiti pritisnete li gumb.

"Slikari su namjerno na svojim djelima prikazivali te nove proizvode, jer su željeli mirise učiniti vidljivima. Slike su tako postale mjesto za senzualnu percepciju", pojasnila je Ariane van Suchtelen, kustosica Mauritshuisa.

Velika platna s bujnim cvjetnim aranžmanima ne privlače gledatelja samo bojama i cvjetnom raznolikošću, već i prikazima mirisa. Primjerice, slikar Abraham Mignon je u jednu od svojih cvjetnih mrtvih priroda iz 1670. dodao prezrelo voće da bi pojačao mirisni učinak.

Žene iz viših slojeva u to su doba neugodne mirise često prikrivale raskošno ukrašenim pomanderima, privjescima koji su sadržavali mirisne esencije. Te su mirisne kuglice bile obješene na dugim lancima njihovih haljina.

Bogataši su, općenito, voljeli koristiti parfeme, uključujući i one koje su kustosi Mauritshuisa rekonstruirali.

Organizatori izlođbe nadaju se da će kroz umjetnost i mirise prošlosti, posjetiteljima uspjeti plastičnije približiti tadašnji načini života.

Mauritshuis je trenutačno zatvoren za posjetitelje, no putem interneta moguće je naručiti set s četiri mirisa i krenuti u njegov virtualni obilazak.