Đikić, Ivanković, Jergović i Lovrenović istupili iz P.E.N. centra BiH

Zbog načina na koji je artikulirano, kako su naveli, iz PEN-a su istupili Ivica Đikić, Željko Ivanković, Miljenko Jergović i Ivan Lovrenović. Trojica od njih (Ivanković, Jergović, Lovrenović) među osnivačima su ovoga centra P.E.N.-a u opkoljenom Sarajevu 31. oktobra 1992. godine.

Đikić je upismu u kojem od Uprave PEN-a traži da ga izbriše, navodi kako ni na koji način nije bio obaviješten o nastanku i objavi pisma.

"Ne mogu pristati na to da se pod okriljem P.E.N. Centra jednoj vrlo kompleksnoj i delikatnoj temi, kao što je tema koju znamo pod skupnim imenom 'Bleiburg', pristupa jednodimenzionalno, kategorično i parolaški ostrašćeno", napisao je Đikić.

Predsjednik Skupštine Željko Ivanković podnio je neopozivu ostavku.

"Žurba, forsiranje i prekratko vrijeme da se uopće išta suvislo kaže te iznenađujuće isključivanje nekih ljudi, a na što sam i pismom ukazao, učinili su izjavu nedovoljno diferenciranom i nijansiranom, ponegdje čak grubom i nezgrapnom, nedostojnom P.E.N.-a. No, to bi bila stvar autorā i potpisnikā da nije objavljena na službenoj stranici P.E.N. Centra BiH kad je postala, opravdale su se moje slutnje, penovska pa time za dio članstva i – diskvalifikacijska. Ne želeći dizati tenzije u vrijeme kad je posvemašnja histerija već bila zahvatila tijesnu sarajevsku kotlinu, sad i u tišini, premda ne stoga i manje rezolutno, kao predsjednik Skupštine P.E.N.-a, molim da me se briše iz članstva P.E.N.-a, a što znači i da neopozivo podnosim ostavku na mjesto predsjednika Skupštine P.E.N. Centra BiH", napisao Ivanković.

Jergović je naveo da prestaje biti član jer ne nalazi svjetonazorske, kulturne ni identitetske veze između P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini u čijem je osnivanju 31. oktobra 1992. sudjelovao i P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini koji danas postoji.

Lovrenović je u pismu naveo kako je razloga za distanciranje i izlazak iz PEN-a je bilo i ranije, a da je objavljenim pismom nestao i posljednji razlog za ostanak u njemu.

"Ne mislim da je povijest moguće, osim ideološki omeđeno, razvrstati na njezinu bolju i goru, humaniju i nehumaniju stranu, niti da pisac ima zadaću „zastupanja“ neke od tih strana, kao što se sugerira u pismu članova bosanskohercegovačkoga P.E.N.-a od 9. maja 2020. godine. Po mome uvjerenju piščevo je da historiju ispituje i nastoji razumjeti u njezinim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine. U svim njezinim 'stranama'", napisao je Lovrenović.