GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zašto je prijedlog Zakona o sigurnosti u Hong Kongu izazvao lavinu negativnih reakcija?

Zašto je prijedlog Zakona o sigurnosti u Hong Kongu izazvao lavinu negativnih reakcija?
KINA-HONG KONG
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.05.2020 / 09:10
Autor: Branimir Vidmarović
KOLUMNA - Očekuje se da će Kineski nacionalni kongres ovih dana odobriti prijedlog Zakona o sigurnosti u Hong Kongu. Nakon što prođe formalne procedure u kineskom najvišem zakonodavnom tijelu, Zakon bi mogao biti implementiran otprilike šest mjeseci nakon glasanja.

Prijedlog zakona je očekivano digao na noge zapadne medije i političare koji su optužili Peking za provođenje agresivne protu-demokratske politike koja vodi uništenju hongkonške autonomije i jačanju centralizirane vladavine Pekinga. Američka politika čak razmišlja o uvođenju personalnih sankcija protiv dužnosnika koji su povezani sa prijedlogom Zakona.

O čemu se radi?

Kinesko-britanskom deklaracijom koja je potpisana 1984. godine, Velika Britanija je Kini vratila nekoć okupirani Hong Kong i okolne teritorije. Službeni transfer suvereniteta dogodio se 1997. Prema Deklaraciji, Hong Kong je prešao pod direktnu kontrolu centralne vlasti Pekinga uz visoki stupanj autonomije, osim u pitanjima vanjske politike i obrane. Gradu je omogućeno stvaranje vlastite izvršne i legislativne vlasti te neovisnog sudstva.

Kina se obvezala da će grad zadržati svoj kapitalistički sustav i dosadašnji način života – prava i slobode, zaštitu privatnog vlasništva, poslovne interese i slobodu kapitala – tijekom slijedećih pedeset godina. Godine 2047. propisani u Deklaraciji i Ustavu Hong Konga položaji se de-iure poništavaju, a Hong Kong se u cijelosti apsorbira u centralni kineski sustav.

Deklaracija i aneksi su pravno obvezujući.

Tzv. Osnovni zakon Hong Konga je ustav koji je stupio na snagu 1997. na osnovi Deklaracije. Članak 23. Ustava nalaže lokalnoj vladi Hong Konga usvajanje zakona (jednog ili više) koji će: a) zabraniti nacionalnu izdaju, krađu državnih tajni, odcjepljenje i slična subverzivna djela protiv Kine i b) zabraniti političkim organizacijama i tijelima uspostavu političkih veza sa stranim organizacijama.

Članak 23. nije zadao vremenski rok kada se takav zakon mora usvojiti već je samo postavio takav uvjet.

Nakon pet godina uspješnog izbjegavanja donošenja takvog zakona, službeni Peking je podsjetio upravu grada na zakonsku obavezu. Na jesen 2002. lokalna vlada pod upravom Tung Chee-hwa pripremila je projekt zakona koji je osim položaja iz članka 23. trebao još zabraniti razglašavanje nekih dijelova službene informacije, zabranu određenih udruga iz razloga nacionalne sigurnosti te omogućiti upad, pretres, uhićenje i zapljenu bez policijskog naloga u svim slučajevima koji se tiču djela iz članka 23. Prijedlog je digao građane na noge i vlada Hong Konga je povukla prijedlog.

Administracija Hu Jintao - Wen Jiabao je reagirala mirno. Utemeljen je Odbor za formulaciju politike prema Hong Kongu koji je imao zadatak o problemu razgovarati direktno s lokalnim elitama i tirezultate istraživanja javnog mnijenja na terenu.

U posljdnjih godinu dana situacija se bitno promijenila. Nakon masovnih prosvjeda i vandalizma radikalnih grupa koji su prouzročili veliku materijalnu štetu i paralizirali život Hong Konga tijekom skoro čitave prošle godine, Peking je očito procijenio da se usvajanje zakona ne smije odgađati. Loša vanjskopolitička situacija i nepovoljni za Kinu međunarodni uvjeti naglasili su imperativ zatvaranja sigurnosne „ahilove pete“ Hong Konga.

Prijedlog Zakona u trenutnom obliku ima sedam članaka.

U 2. članku stoji da se Kina snažno protivi uplitanju stranih čimbenika u unutarnje poslove Hong Konga. Pokušaji separatizma, infiltracije, destruktivnih i subverzivnih djelovanja stranih snaga će se suzbijati i kažnjavati.

U 3. članku se navodi da Hong Kong ima ustavnu dužnost očuvanja nacionalnog suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta. Propisuje se da Hong Kong mora implementirati odredbe članka 23. u što kraćem roku.

Članak 4. omogućava nadležnim tijelima nacionalne sigurnosti otvaranje svojih ureda u Hong Kongu (s ciljem prikupljanja informacija i kontraobavještajnog rada).

No, ključan je članak 6. U njemu stoji da je Stalni odbor Nacionalnog kongresa opunomoćen da predlaže zakone o uspostavi i unapređenju zakonskih i izvršnih mehanizama u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti s ciljem prevencije, suzbijanja i kažnjavanja svih djela koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti poput separatizma, subverzije državne moći ili organizacije terorističkih aktivnosti te aktivnosti svih stranih snaga koji se miješaju u unutarnje poslove Hong Konga.

Relevantni zakoni će se nabrojati u Aneksu 3. Ustava Hong Konga te biti u usvojeni putem proglasa.

Svi zakoni o različitim aspektima sigurnosti će, dakle, biti u ingerenciji Stalnog odbora Nacionalnog kongresa u Pekingu; Zakon se planira proglasiti iz Pekinga i tako potpuno zaobići lokalnu hongkonšku legislativu. Tekst prijedloga ne ograničava količinu relevantnih zakona koji mogu biti proglašeni u sklopu glavnog zakona, ili nakon njegova proglasa.

Analitički resurs NPC Observer upozorava da je prijedlog Zakona stroži i širi od onoga što je nabrojano u članku 23. Ustava Hong Konga. Umjesto zabrane samo političkih veza sa stranim političkim organizacijama, brane se sve veze sa stranim udrugama i organizacijama. Terorizam je također nova prijetnja koja nije spomenuta u članku 23.

Ako ne bude većih promjena, Zakon bi mogao biti utvrđen krajem ljeta ili na jesen.

Ipak, Zakon može naići na poteškoće zbog kontradikcija s Ustavom Hong Konga. Članak 23., na primjer, pretpostavlja da bi Hong Kong sam trebao usvojiti zakone o sigurnosti. No, isto tako nigdje eksplicitno ne piše da centralna vlast ne smije sudjelovati u procesu.

Osim toga članak 18. Ustava govori da se u Aneks 3 mogu uvrstiti samo zakoni koji se tiču stvari van ingerencije Hong Konga, a to su gore spomenuta pitanja obrane i vanjskih poslova. Peking će morati biti kreativan ako želi proširiti semantičko polje tih pojmova kako bi uvrstio sve aspekte prijedloga Zakona o sigurnosti.

U isto vrijeme, Hong Kong je u Aneks 3 stavio na usvajanje tri zakona koje je predložio Peking a koji propisuju zatvorske kazne za različite oblike nepoštivanja i izrugivanja: Zakon o državnoj zastavi, Zakon o državnom grbu i Zakon o državnoj himni. Navedeni zakoni nemaju veze s obranom ili vanjskom politikom, a ipak su mirno prihvaćeni, bez prosvjeda, unatoč tome što je inicijator bio Peking. Razlog tomu je vjerojatno činjenica da je Peking dozvolio Hong Kongu proces diskusije i izmjene teksta. Tekst istih zakona se u Hong Kongu razlikuje od teksta središnje Kine.

Postoji još puno legalističkih komplikacija i kontradikcija. Zadnju riječ ipak ima Peking, stoga ne treba očekivati previše stručnih diskusija i oklijevanja poput mačka oko vruće kaše.

Potez Pekinga je legalan. Unatoč pravnoj zamršenosti, Zakon o sigurnosti je ustavni imperativ. Je li i legitiman? SAD i veći dio zapadnih demokracija indirektno tvrde da nije.

Tehnički, garantirani u Deklaraciji i Ustavu kapitalistički model i način života neće biti promijenjen. Ipak, možemo biti sigurni da će se nedovoljno konkretne formulacije u Zakonu moći tumačiti kako odgovara Pekingu i selektivno primjenjivati na širok spektar ljudi, organizacija i djelovanja. Doista, sloboda govora i medija, pravo na okupljanje i prosvjed ili društveno udruživanje mogu biti narušeni ako dosadašnje prosvjede uzimamo kao komparativnu normu odnosno ishodišnu točku.

No, u konačnici, Hong Kong je u cijelosti kineski teritorij koji će postati dio kineskog političkog i ekonomskog sustava 2047. godine, legalno i legitimno. To je pravna činjenica koju je besmisleno ignorirati i praviti se da su stvari drugačije ili slične tajvanskom problemu. Pritisak na Kinu i bilo kakve intervencije trećih zemalja su opasne jer se radi o povredi državnog suvereniteta, što Peking kani staviti na papir.

Ključno je, međutim, što je Peking odlučio staviti problem mogućih budućih prosvjeda na pravni teren. Kao što je Zakon o borbi s otcjepljenjem Tajvana 2005. ustvari smirio napetosti jer je zakonski propisao „crvene linije“ i tako marginalizirao agresivna mišljenja, tako i ovaj Zakon ima perspektivu da „posloži“ stvari. Prosvjednici će biti unaprijed informirani o posljedicama prelaska na stranu vandala, a vandali i ekstremisti će moći biti učinkovitije izolirani i procesuirani. Sudovi Hong Konga i dalje ostaju neovisni, a slobodni izbori i dalje ostaju slobodni.

Washington vjerojatno najviše brine moguća zabrana uspostave bilo kakvih kontakata s udrugama u Hong Kongu. Peking je po ruskom modelu 2016. usvojio Zakon o djelatnosti stranih nevladinih udruga u Kini kojim se strogo regulira i prati djelatnost svih stranih udruga i organizacija s ciljem sprečavanja subverzivnih i protu-kineskih aktivnosti. Hong Kong je donedavno bio jedina zona gdje su strane udruge mogle slobodno operirati.

Tagovi: Zakon o sigurnosti u Hong Kongu, američka administracija, Hong Kong, Tajvan, kineska politika, NR Kina
PROČITAJ I OVO
Građani su ogorčeni zbog neuspješne države
NEPOVJERENJE U VLADU
Građani su ogorčeni zbog neuspješne države
KOLUMNA - Podrška većine građana strašnom činu rastrojenog mladića na Markovu trgu nije iz razloga što vole i podržavaju nasilje već zato što se osjećaju prevarenima za svo ovo vrijeme demokracije u kojoj smo od potencijalne Švicarske postali impotentnom Hrvatskom.
Rastrojeni pojedinci, bolesno društvo
PUCNJI NA MARKOVU TRGU
Rastrojeni pojedinci, bolesno društvo
KOLUMNA - Hrvatska je u psihozi, a niti političari niti mediji ne pomažu rastrojenoj naciji.
Kružno gospodarstvo imperativ za održivi oporavak od koronakrize
KAKO DALJE?
Kružno gospodarstvo imperativ za održivi oporavak od koronakrize
KOLUMNA - Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje i koncepte dijeljenja, zakupa, ponovne upotrebe, popravka, obnavljanja te recikliranja postojećih materijala i proizvoda što je dulje moguće.
Država-tigar: Indonezija profitira od trgovinskog rata i privlači velike investitore
AZIJSKI TIGROVI
Država-tigar: Indonezija profitira od trgovinskog rata i privlači velike investitore
KOLUMNA - Kad stručnjaci analiziraju aktualne svjetske ekonomske trendove, njihov fokus uperen je velikim dijelom prema najdinamičnijoj regiji svijeta.
Kulturhack, epizoda 1: Umetnost je rad (VIDEO)
KAKO DO NOVCA?
Kulturhack, epizoda 1: Umetnost je rad (VIDEO)
KOLUMNA - Poslednjih godina sprovode se razna istraživanja o finansiranjima u kulturi i umetnosti, kao i prihodima koje umetnici ostvaruju svojim radom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE