Veliki izazov za ECB: Cijena duga raste, potražnja za robama pada

Američki Fed, koji ovog mjeseca više nije kupac, već neto prodavatelj obveznica, vjerojatno će sljedećeg tjedna povisiti kamatne stope za još pola postotnog boda, slično se očekuje u srpnju.

Koliko će se središnje banke čvrsto držati svojih predviđanja pooštravanja politike, posebice ECB, doista ćemo vidjeti u budućnosti. Rat u Ukrajini, kineska blokada i pooštravanje monetarne politike zasigurno će smanjiti potražnju, posebice u Europi i Kini. Kina je u posljednja dva desetljeća pridonijela globalnom gospodarskom rastu.

U razdoblju 2015.-2019. prosječna cijena nafte bila je ispod razine od 70 dolara po barelu, danas je oko 120 dolara po barelu. Dulje razdoblje nižih cijena dovelo je do nižih ulaganja u industriju, što znači da će cijene nafte vjerojatno još neko vrijeme biti snažno podržane. Istodobno, globalni robni indeks, koji izračunava Međunarodni monetarni fond, u posljednjih je godinu dana porastao za više od 140 posto. Cijene nikla i željeza samo su ove godine porasle za gotovo 40 posto. Ova povećanja slabe europske trgovinske bilance već hlade europsku potrošnju kućanstava i europsku maloprodaju, u vrijeme kada dižemo cijenu duga.

Tvorničke narudžbe pale su 2,7 posto mjesečno u Njemačkoj u travnju, što je treći uzastopni mjesec pada tvorničkih narudžbi u Njemačkoj. To se događa zbog rata u Ukrajini, visokih cijena energije i problema s opskrbom uzrokovanih kineskom blokadom. Cijene njemačkih proizvođača u travnju su na godišnjoj razini porasle za 30,9 posto, dok je njemački potrošač u istom mjesecu ohladio potrošnju, jer je maloprodaja u travnju pala za više od pet posto u odnosu na ožujak.

Ukratko, s obzirom na to da prvi znakovi rasta cijena u eurozoni već smanjuju potražnju, postavlja se pitanje dokle bi ECB trebala podizati kamatne stope i neće li ih uskoro ponovno sniziti ako će pretjerati s podizanjem na početku?