Tržište slatkiša u regiji - koliko je vrijedno i gdje sve izvozimo?

Čak trećina konditorskih proizvoda se izveze iz Srbije a ponajviše pekarskih proizvoda i keksa.

S druge strane i Hrvatska izvozi čak polovnu svojih proizvoda, ali je njen udio na domaćem tržištu dosta manji. Prema podacima, Srbija najviše slatkiša izvozi u BiH, zatim u Crnu Goru pa onda i u Hrvatsku. Nesumnjivo je da slatkiši iz regije neprestano oduševljavaju svoje stanovnike, ali i stanovnike drugih država s obzirom da se veliki broj proizvoda izvozi van zemlje.

Koji su to naši najpoznatiji slatkiši, tko ih pravi i kako oni doprinose ekonomiji saznajte u tekstu ispod.

Početak prve proizvodnje slatkiša

Omiljene poslastičarnice u Srbiji iza sebe imaju tradiciju dugu čak 150. godina i pravi zanat u rukama, stoga prodaja torti u Beogradu i drugim gradovima bilježi veliku popularnost od samog početka poslastičarskih poduhvata.

Ovi omiljeni slatkiši, koje mnogi sa iščekivanjem jedva čekaju da okuse, poslednjih godina naročito često se prodaju online - preko porudžbina sa Interneta, ali ni dobre, stare slastičarnice nisu ništa manje popularne. Šonda je bila prva tvornica čokolade u Srbiji koja se nalazila u ulici Cara Uroša na Dorćolu. Naziv “Šonda”, farika dobija po dvojici braće koja su se u Beograd doselili iz Grčke.

Braća su bila trgovci i davne 1902. dobijaju povlastice da iste godine otpočnu proizvodnju čokolade, kakaa i bombona. Uvjet da tvornica bude podignuta je bio da obitelj uloži 50.000 dinara, što su braća i iskoristila, budući da je Zakon o pomoći domaćoj radinosti iz 1898. bio ukinut već 1903.
Jedan od uslova bio je da tvornica nikne u periodu od godinu dana, ali i da članovi porodice kao i njihovi radnici, budu osigurani.

Zahvaljujući tome, ubrzo je u tvornici počela da se proizvodi i čuvena Olga čokolada za koju će mnogi reći da je bila najbolja čokolada svih vremena.

Od Šonde do Rode i Štarka

Nakon Prvog svjetskog rata u Jugoslaviju stiže francuski oficir Daniel S. Pechmajou koji 1922. godine osniva poduzeće za uvoz i izvoz konditorskih proizvoda pod nazivom Louit S.A. Međutim, već 1924. stvar postaje neizdrživa jer je tvornica čokolade trpjela visoke carine i kao jedini izlaz is svega vidi u dopremanju polovnih mašina iz Francuske i ubrzo nakon toga osniva tvornicu čokolade Etablisman Pechmajou & Gie Louit.

Nakon njegove smrti 1927. godine fabriku preuzima Marcel Baslar i mijenja ime tvornice u Roda u kojoj nastaje jedna od čokolada koja i dan danas postoji pod nazivom Menaž. 1938. godine Roda na tržište izbacuje svoj originalni slatkiš poznat pod nazivom Krem banana, za čije otkriće dobija i prestižnu nagradu.

Uslijed ratnog stanja, Baslar se vraća u Francusku a proizvodnja se nastavlja pod kontrolom okupatora i sa smanjenim kapacitetom zbog nedostatka biljke kakaovca.

Već nakon rata, tvornica Nada Štark postaje jedna od najčuvenijih i napoznatijih jugoslavenskih fabrika čokolade, sa preko 500 zaposlenih radnika i sa proizvodnjom od 2.000 tona slatkiša godišnje!

S obzirom da se tvornica širila munjevitom brzinom, to je uvjetovalo i potragu za novim mjestom, a kao rješenje nastupilo je prispajanje nekadašnje Rode fabrici Soko. Godine 1966. nastaje fabrika keksa, čokolade i bombona pod nazivom Soko-Nada Štark, a kasnije i Soko Štark.

Najpoznatije tvornice slatkiša danas

Sa sigurnošću možemo reći da prvo mjesto među najpoznatijim fabrikama slatkiša u Srbiji zauzima fabrika Swisslion koja je osnovana 2008. godine.

Slatki zalogaji u kojima uživaju najmlađi ali i oni stariji, imaju dugu tradiciju koja traje već decenijama. Eurokrem blok i eurokrem u kantici su čuveni slatkiši kojima se i dan danas radujemo kao nekada kada smo bili djeca!

Ne možemo da ne spomenemo i fabriku Pionir koja postoji više od 90 godina. Da su njihovi proizvodi omiljeni kod velikog broja ljudi govori i činjenica da je 2010. godine proglašena za najbolju fabriku slatkiša u Evropi. Nego bomboni, medeno srce kao i čokolada sa rižom i dan danas imaju svoje kupce za koje sa ponosom možemo reći da su jedni od najboljih.

Kada se vratimo na zemlje bivše SFRJ, ne treba zaboraviti ni Kraš kompaniju koja je lansirala jedne od najpoznatijih hrvatskih slatkiša poput čokolade “Dorina”, bajadera, “Kiki” bombona i čuvene čokoladice “Životinjsko carstvo” koje su obilježile svačije djetinjstvo.

Ukusni zalogaji orijentalnog porijekla stižu nam sa prostora BiH i za one koji su ljubitelji šećera, predstavljaju pravo savršenstvo ukusa. Savršena kombinacija oraha, lješnjaka, badema, pistaća i velike količine agde čine ih neodoljivim!

Ratluk - pravi specijalitet BiH, toliko jednostavan, a toliko ukusan je neizostavna poslastica bez koje ispijanje prve šalice crne kave ne može početi. Ne treba zaboraviti još jednu poslasticu koja je obavezna na bosanskoj trpezi pod nazivom urmašice - pufnasti zalogaji preliveni slatkim sirupom koje se tope u ustima.

Ako ste ljubitelji bogatog ukusa, ne propustite priiku da probate specijalitete koji imaju dugu tradiciju u BiH ukoliko još uvijek niste.

Kuda odlaze naši slatkiši - gdje se najviše izvoze?

Naši proizvodi sve cešće nalaze se na policama svjetskih trgovinskih lanaca o čemu svjedoči činjenica da se čak trećina proizvoda izvozi van granica naše države.

Prema podacima iz 2020. godine proizvodnja slanog peciva veća je za 12,5 odsto, a proizvodnja čokolade za 18,8 posto. Za sad, najviše slatkiša izvozi se u zemlje bivše SFRJ odnosno u BiH, Makedoniju i Crnu Goru, ali sve više bilježi se i rast srpskih slatkiša u prodavaonicama Amerike i Australije.

Izvoz srpskih slatkiša od 2017. pa sve do sada je sve veći i veći, čemu svjedoči i činjenica da je količina izvezenih slatkiša u 2017. godini iznosila oko 50.000 tona, što znači da je srpska industrija slatkiša postala bogatija za čak 145 milijuna dolara!

Usprkos panemiji koronavirusa, BiH bilježi značajan rast u izvozu hrane, posebno konditorskih proizvoda. Primjera radi, prema podacima Vanjskotrgovinske komore, 2020. godine BiH bilježi 17 posto veći izvoz nego 2019. godine.

Nesumnjivo je da se bilježi sve veći rast proizvodnje slatkiša kako u Srbiji tako i u BiH i Hrvatskoj, a hoćemo li imati priliku sve veći broj naših proizvoda viđati na policama širom svijeta, ostaje nam da vidimo.