Oporavak nakon pandemije izgubio je dah, a američko gospodarstvo imalo je iznenađujuće negativan rast u prvom tromjesečju ove godine. Inflacija je u međuvremenu naglo podigla glavu. Još u ožujku prošle godine, američke Federalne rezerve objavile su da će ove godine rast cijena biti samo 2,0%.
Investitore, naravno, najviše zbunjuje pitanje koliko će Fed podići cijenu novca. Hoće li se Jerome Powell uhvatiti u koštac s inflacijom u stilu Paula Volckera prije 40 godina? Tadašnji guverner Fed-a povisio je kamatne stope na nevjerojatnih 20 posto i više, što je, jasno, ugušilo inflaciju, ali i izazvalo recesiju. Naravno, ovaj put se ne očekuje da će kamatna stopa ići tako visoko.
Na kraju sjednice u svibnju guverner Jerome Powell je naglasio da ne razmišlja o povećanju za 75 baznih bodova na sljedećoj sjednici (14.-15. lipnja). Terminski ugovori predviđaju novo povećanje od 50 baznih bodova, slično onom u srpnju (26.-27. srpnja). Krajem godine se očekuje da će kamatne stope biti na 3%, što je još uvijek ispod povijesnog prosjeka, no problem je što su se financijska tržišta toliko navikla na poplavu likvidnosti od krize 2008. agresivnije zaoštravanje monetarne politike.Fed već dva desetljeća nije povisio kamate za 50 baznih bodova) kako bi izgledao dramatično i prestrašio kupce dionica ili izazvao nemire na burzama.
Ekonomist Kenneth Rogoff smatra da će Fed morati povisiti kamatne stope za čak 5,0 posto kako bi ohladio inflaciju i spustio je ispod tri posto, prijeteći "potpunom olujom" i potencijalnom recesijom u Sjedinjenim Državama, Europi, pa čak i Kini.
"Postoji mnogo neizvjesnosti, sve je jasnije da su stvari izmakle kontroli", rekao je profesor s Harvarda za Bloomberg.
Mnogi drugi ekonomisti strahuju da Fed neće uspjeti donijeti meko prizemljenje američkoj ekonomiji. U takvim okolnostima burze neće donijeti “sreću”, sada bi možda imalo smisla držati se dobro poznatog burzovnog pravila da se dionice moraju prodati u svibnju i vratiti na tržište na jesen (“Prodaj u svibnju i idi daleko").
Tijekom posljednjeg desetljeća ova je strategija bila stvarno besmislena: prosječni povrat na S&P 500 iznosio je 5,7% između svibnja i listopada tijekom posljednjih 10 godina. Negativna kretanja bila su tek u 2015. No, riječi analitičara UBS-a da se u ožujku očekuje vrhunac inflacije u SAD-u te da se očekuje njezin nagli pad, između ostalog, zbog manjih problema s lancima opskrbe i nižih cijena rabljene robe, zvučalo optimističnije.automobili, koji doprinose četiri posto američkom indeksu potrošačkih cijena (PCI). Ohrabruje i činjenica da su, prema LPL Financialu, cijene u prijevozu tereta u prosjeku pale za gotovo 30 posto od prošlogodišnjeg summita.
