Prinosi obveznica su na višedesetljetnoj razini, a u takvom okruženju nema pretjerane želje za kupnjom dionica.
Burza je krenula prema dolje. Zabrinutost se izražava u Aziji, Europi i SAD-u zbog rastućih prinosa na državne obveznice. Frankfurtski burzovni indeks DAX, koji je u petak još uvijek bio na rekordnih 26.618 bodova, izgubio je više od jedan posto vrijednosti u ponedjeljak i utorak, dok su gubici u New Yorku bili nešto manji oba dana zbog rasta naftnih dionica. Ulagači sa zabrinutošću prate rat u Iranu i rast cijena nafte. Jučer je sjevernomorski Brent porastao za pet posto na 95 dolara po barelu od 159 litara.
Samo rujan ima prosječni negativan prinos
Rujan je već zaslužio reputaciju najgoreg mjeseca za dioničare. Od 1928. godine, njujorški indeks S&P 500 gubio je u rujnu u prosjeku 1,17 posto. U ovom mjesecu indeks je pao 56 posto vremena u svih ovih gotovo 100 godina. Čak i ako uzmemo statistiku Wall Streeta nakon 1975., zaključak je isti: rujan je jedini mjesec u godini s dugoročno negativnim prosječnim prinosom. Ako i ovogodišnji rujan završi negativno, to ne bi trebalo biti posebno iznenađenje, budući da su razvijena tržišta u dugoročno pozitivnom nizu i blizu su rekorda. Na primjer, njujorški Dow Jones je u kolovozu porastao peti mjesec zaredom (tehnološki sektor bio je glavni izvođač) i petnaesti put u posljednjih šesnaest mjeseci.
Prinos japanskih 10-godišnjih obveznica najviši od 1996.
Visoki potrebni prinosi obveznica (japanska 10-godišnja obveznica prvi put je u tri desetljeća premašila tri posto, njemačka obveznica vratila se na 3,36 posto od 2011., dok je usporediva američka obveznica već na 4,80 posto) pokazuju da financijska tržišta ne vjeruju obećanjima središnjih banaka o ukroćavanju inflacije, niti vjeruju zemljama poput SAD-a da će smanjiti proračunske deficite i ukrotiti javni dug. U najboljem slučaju, to će se povećati, jer će mnoge obveznice izdane tijekom razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa dospijevati u nadolazećim mjesecima, a novo zaduživanje morat će se obavljati po znatno višim kamatnim stopama.
Vjerojatnost povećanja kamatnih stopa FED-a je gotovo 70 posto
Središnje banke su u međuvremenu odlučne ukrotiti inflaciju. Sljedećeg četvrtka Europska središnja banka vrlo vjerojatno će povećati kamatnu stopu na depozite na 2,50 posto. Inflacija u eurozoni u kolovozu je iznosila 3,3 posto. Američki Fed sastat će se za dva tjedna, a nakon prilično oštrih riječi guvernera Kevina Warsha o inflaciji na simpoziju u Jackson Holeu, vjerojatnost povećanja kamatnih stopa (za 25 baznih bodova) iznosi gotovo 70 posto, nakon što je prije tjedan dana iznosila 40 posto. „Fed je vrlo jastrebovski i odlučan u podizanju kamatnih stopa. Na taj način želi pokazati i da je neovisan o američkoj administraciji“, komentirali su burzovni mešetari. Kao što je poznato, predsjednik Trump bio je kritičan i uvredljiv tijekom mandata prethodnog guvernera (Jerome Powell) pri svakom povećanju kamatnih stopa Feda.