Što Zapad treba znati o smjeru razvoja suvremene Kine?

Kineska komunistička partija želi “pomlađivanjem kineske nacije” postati moderno društvo prosperiteta, s izraženim nacionalnim suverenitetom i jedan od glavnih aktera očuvanja globalne sigurnosti.

Posljednjih godina, pogled i mišljenje zapadnog svijeta doživio je temeljnu promjenu. Umjesto na naciju u razvoju, danas se na NR Kinu gleda kao protivnika liberalnog međunarodnog poretka koji je uspostavljen završetkom Drugog svjetskog rata. Takva retorika, u kojoj se NR Kina predstavlja kao država koja je egzistencijalna prijetnja zapadnom svijetu, djeluje kontraproduktivno. Štoviše, izaziva jednako neprijateljski odgovor kineske strane, koji u bližoj budućnosti ima potencijal izazvati scenarij mogućeg ratnog sukoba.

Stoga je važno za zapadnu hemisferu, za SAD i europski kontinent, razumjeti ciljeve NR Kine i uzročno-posljedične veze. Unatoč pandemiji, kineski BDP porastao je za 12,7 posto u prvoj polovici 2021. godine, a prosječni rast BDP-a u posljednje dvije godine iznosio je 5,3 posto. Isto tako, kineska međunarodna trgovina i izravna strana ulaganja nastavljaju ulaznom putanjom te je trenutno NR Kina klasificirana kao “umjereno bogato društvo”, koje je iskorijenilo ekstremno siromaštvo.

Paralelno s tim, podrška Kineskoj komunističkoj partiji vrlo je velika od strane kineskih građana - čak 98 posto ih vjeruje Partiji, prema nedavnom istraživanju kanadskog sveučilišta York. Također, prema istraživanju japanskog centra za ekonomiju, kinesko će gospodarstvo premašiti SAD do 2028. godine. U ovom desetljeću koje je pred nama, pitanje je kako će se zapadni svijet nositi s NR Kinom koja će postati vodeća svjetska ekonomska sila.

Narodna Republika Kina je nakon završetka Drugog svjetskog rata i građanskog rata (1949.) bila trn za zapadni svijet s obzirom na pobjedu i vlast komunista u Kini. Trideset godina kasnije, nakon smrti Mao Zedonga, NR Kina započela je svoju reformu i otvaranje prema svijetu pod novim predsjednikom - Deng Xiaopingom. Deng je odlučio otvoriti vrata tržišne ekonomije (uključujući vraćanje poduzetništva), ali ne i političke reforme. Rezultat takve politike bio je frapirajući - rast Kine u jednu od vodeći ekonomskih sila u svijetu!

Baza koju je Deng postavio još krajem 1970-ih i dalje je ključna sastavnica gospodarskog prosperiteta Kine. U NR Kini privatni sektor također je postao značajan, dakako uz već etabliran državni sektor i petogodišnje planove. Centralna vlast i dalje upravlja gospodarstvom i uspijeva u održivom tempu razvoja nacije.

Jedna od ključnih karika uspjeha Kine je suradnja lokalne uprave koja često djeluje kao premosnica između centralne vlasti i poduzetnika. Lokalne samouprave često financiraju tvrtke i slijede strategije koje podržavaju direktive centralne vlasti, donoseći time ispunjavanje zadanih smjernica u petogodišnjim planovima Kine.

Za razliku od zapadnog shvaćanja, u kineskoj dvostrukoj ekonomskoj strukturi gospodarstva, državne tvrtke i tvrtke u privatnom vlasništvu koegzistiraju i imaju simbiotski odnos. Razlog tome je što državne tvrtke pružaju javna dobra i usluge (poput primjerice infrastrukture), ne samo procjenjujući ekonomsku isplativost, već i zbog poboljšanja javnih usluga za korist cijelog stanovništva.

Ekonomisti nazivaju ovaj način upravljanja “whole-of-nation approach” (pristup cijele nacije). Kineski poduzetnici, kao i strane tvrtke, imaju koristi od ovog pristupa, koji omogućava mobilizaciju resursa iz cijele zemlje u specifične svrhe od zajedničkog interesa. Dok vlast kroz državne tvrtke potiče “pristup cijele nacije”, privatnim poduzetnicima je dozvoljeno da uspiju i natječu se s državnim tvrtkama.

Prvog srpnja ove godine, obilježavanjem stote obljetnice Komunističke parije Kine, predsjednik Xi Jinping govorio je o važnosti “učenja lekcija iz povijesti za stvaranje prosperitetne budućnosti.” Također je spomenuo: “Moramo nastaviti adaptirati osnovna načela marksizma sa specifičnom realnošću i tradicionalnoj kulturi Kine.” Ova izjava utjelovljuje pojam kako NR Kina traži svoj vlastiti specifičan put prema modernosti.

Kad vlast u Pekingu razmišlja o budućnosti, viziji budućnosti NR Kine, vuku pouke iz svoje bogate prošlosti. Danas je Kina vezana uz tradicionalna načela društvenog života, ali i dalje otvorena za strane ideje poput marksizma i kapitalizma. I dalje se strogo drže načela socijalizma, ali također prihvaćaju dinamiku tržišne ekonomije.

U kineskoj kulturi postoji koncept dualnosti (yin i yang), kao i osjećaj jedinstva. Taj koncept apsorbirao je strane ideje i pojmove poput budizma i besprijekorno spojio s kineskim konceptima mišljenja, poput konfucijanizma i taoizma. To je oblikovalo kinesku civilizaciju posljednjih tisuću godina, kaže profesor Wang Gungwu, sa sveučilišta u Singapuru.

Sve ovo vodi prema tome da će NR Kina nastaviti gledati prema budućnosti kroz prizmu uključivosti i društvenog, ekonomskog te političkog rasta. Naravno, uz razne vrste eksperimenata s obzirom na to da ima jedinstvenu civilizaciju i tradiciju, Kina će nastaviti usvajati (i otkrivati) nove ideje u znanosti i tehnologiji će se uz te promjene njihov sustav vrijednosti dobiti sve veće priznanje međunarodne javnosti.

Zapad će se morati prilagoditi na novu Kinu, na buduću Kinu. I, to ne kroz prizmu sukoba, već suradnje. Jer, samo uz koherentnu politiku zapadni svijet, kojem je i Republika Hrvatska dio, moći će procijeniti buduće implikacije vodeće uloge NR Kine u svijetu.