GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Što nam govori statistika o mortalitetu u Europi tijekom pandemije?

Što nam govori statistika o mortalitetu u Europi tijekom pandemije?
MORTALITET
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.10.2020 / 12:23
Autor: Velimir Šonje, Arhivanalitika
ANALIZA - Eurostat se nedavno potrudio i objavio tjedne brojke o ukupnom mortalitetu za države članice Europske unije i još devet europskih država.

Među članicama EU nedostaju podaci za Rumunjsku, a uključeni su podaci za Ujedinjenu Kraljevinu, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Armeniju i Gruziju. Ukupno 35 zemalja. Statističarima Eurostata EU je cjelina, pa je objavljena interpretacija podataka pod naslovom Gotovo 170,000 dodatno umrlih u EU. Tportal je prenio informaciju pod sličnim naslovom.

Pojam „dodatno umrli“ odnosi se na takozvani višak mortaliteta (dakle, višak ukupno umrlih, ne samo od COVID-19) u dosadašnjem tijeku 2020. u odnosu na isto razdoblje u nekoliko prethodnih godina.

Iza ove brojke kriju se vrlo različiti podaci po zemljama. Ti podaci pokazuju da je problem takozvanog „viška umrlih“ koncentriran u manjem broju mnogoljudnijih država, što uzrokuje ukupan višak za EU u cjelini. Obrađene podatke Eurostata možete zatražiti mailom radi provjere, a u nastavku prikazujem najvažnije rezultate statističke obrade:

Kada se podaci za prvih 26 tjedana 2020. usporede s prosječnim brojem umrlih u prvih 26 tjedana 2016., 2017., 2018. i 2019., pokazuje se da šest država ima značajan višak smrtnosti 2020. (gdje je značajno definirano kao veće od prosječnoga rasta uvećanog za jednu standardnu devijaciju stopa rasta). Te države su redom: Španjolska, Ujedinjena Kraljevina, Belgija, Italija, Nizozemska i Švedska. Francuska je blizu Švedskoj, ali je unutar jedne standardne devijacije stopa rasta.

Rast broja umrlih u prvih 26 tjedana 2020. u odnosu na prosjek istih razdoblja prethodne četiri godine

Izvor: Eurostat, vlastita obrada.

Petnaest od trideset i pet prikazanih država, među kojima je i Hrvatska, imale su manji broj umrlih u prvih 26 tjedana 2020. u odnosu na prosjek za prvih 26 tjedana u prethodne četiri godine.
Prvih 26 tjedana obuhvaća prvu polovinu godine. To razdoblje se sastoji od mirnog ulaska u godinu, eskalacije zimsko-proljetnog vala COVID-19 i ljetnog smiraja epidemije, a to su tri vrlo različita pod-razdoblja. Bolja refleksija pandemije koja je imala snažan učinak na mortalitet u nekim zemljama u razdoblju ožujak-travanj, vidi na sljedećoj slici koja je konstruirana kao i prethodna, ali za kritično razdoblje pandemije od dvanaestog do sedamnaestog tjedna 2020. Slika pokazuje da se Hrvatska i dalje nalazi u rijetkoj grupi država koje bilježe minus odnosno „manjak“ broja umrlih.

Rast broja umrlih od dvanaestog do sedamnaestog tjedna 2020. u odnosu na prosjek za ista razdoblja prethodne četiri godine

Izvor: Eurostat, vlastita obrada.

Gornja slika pokazuje rast („višak“) za veći broj država, ali ne daje jasan uvid u to je li višak umrlih bio „neuobičajen“. Odstupanje je u slučaju Španjolske ili U.K. očito neuobičajeno (lijevi dio slike), no kako okarakterizirati odstupanje Austrije ili Njemačke (prema sredini slike)?

Vizualna intuicija sugerira da je jedan prag moguće ustanoviti između Francuske i Švicarske (prema tom vizualnom kriteriju, u EU je proljetos bilo sedam osobito snažno pogođenih zemalja), a drugi, stroži prag, mogao bi se odrediti između Austrije i Njemačke (u tom slučaju, možemo govoriti o trinaest osobito pogođenih država koje se na slici pozicioniraju lijevo od Njemačke). Razlike između zemalja su očite i do dana današnjeg su ostale bez adekvatnog objašnjenja. Pitanje se postavlja od početka pandemije kada je vrlo brzo postalo očito da pandemija različito pogađa različite zemlje. Već je do svibnja ponuđemo sedam mogućih objašnjenja tih razlika, o kojima sam pisao u knjizi Koronaekonomika, no još uvijek nemamo pouzdanu kvantifikaciju objašnjenja razlika.

Problemu identifikacije neobičnih oscilacija u podacima može se pristupiti i na egzaktniji način. U tome će pomoći pogled na sliku za jednu od zemalja koja je bila snažno pogođena pandemijom. Promjena ukupnoga broja umrlih u Belgiji u odnosu na isti tjedan prethodne godine pokazuje da je kritična godina u pogledu mortaliteta prije COVID-19 bila 2018. Šok mortaliteta u vrijeme pandemije COVID-19 u Belgiji je bio snažan, štoviše izniman, jer se proteklih godina očito ništa slično nije dogodilo:

Promjena broja umrlih u Belgiji odnosu na isti tjedan prethodne godine 2017.W1 – 2020.W26

Izvor: Eurostat, vlastita obrada.

Nasuprot tome, hrvatsko iskustvo, koje je prikazano na sljedećoj slici, pokazuje da je kritična godina prije COVID-19 bila 2017., a COVID-19 sezona 2020. (prva polovina ove godine) ne samo da ni po čemu nije bila posebna, nego je mortalitet bio niži nego prethodnih godina u istom razdoblju.

Promjena broja umrlih u Hrvatskoj odnosu na isti tjedan prethodne godine 2017.W1 – 2020.W26

Izvor: Eurostat, vlastita obrada.

Ove dvije slike pokazuju još jednu važnu činjenicu: kritičan mortalitet se ne pojavljuje svake godine u istim tjednima. Na primjer, Belgija je ranije imala kritične točke u šestom tjednu 2017. i desetom tjednu 2018., a Hrvatska u prvih šest tjedana 2017., zatim u trideset i prvom tjednu 2017. i oko desetog tjedna 2018. Prema tome, ako na temelju podataka u razdoblju od 2016. do 2020. želimo identificirati izniman mortalitet uz pomoć kriterija „ništa slično se ranije nije dogodilo“, podatke treba uspoređivati s godinama u kojima su različite zemlje bilježile izniman mortalitet.

Pristup traganja za kriterijem „ništa slično se u zadnje vrijeme nije dogodilo“ praktičan je i koristan zbog toga što, ako se neki pritisak na zdravstveni sustav ranije dogodio, za očekivati je da postoje protokoli i rezervni planovi za odgovore u slučaju ponavljanja takvog događaja. Tek bi mortalitet koji je značajno veći od nedavnoga (nema ga u institucionalnoj memoriji sustava i glavnih aktera – menadžmenta bolničkog sustava) mogao predstavljati izniman događaj koji ex post potvrđuje da se dogodilo nešto neočekivano za što sustav nije mogao biti spreman.

Slijedom te logike, podaci u sljedećoj tablici pokazuju broj umrlih osoba u prvih sedamnaest tjedana 2020. u odnosu na prvih sedamnaest tjedana godine s maksimalnim mortalitetom u razdoblju 2016. – 2019. U prvoj koloni nalazi se napomena o godini na koju se odnosi raniji maksimum (Andora, Armenija i Gruzija su izbačene iz prikaza iz očitih razloga):

Umrli W1-W17 2020. u odnosu na ukupan broj umrlih u prvih sedamnaest tjedana najgore godine od prethodne četiri (2016.-2019.)

Izvor: Eurostat, vlastita obrada.

Europa možda ima geografsku pravilnost u kretanju mortaliteta: zemlje juga i istoka (plus Norveška) imale su najveći mortalitet početkom 2017., a zemlje zapada i sjevera Europe početkom 2018. (Island i Latvija su iznimke 2019.). O fenomenu geografskog rasporeda viška mortaliteta ne znam ništa, ali pojava bi mogla biti uvjetovan klimatskim faktorima (geografska blizina ne znači mnogo jer su primjerice Austrija i Njemačka, Norveška i Danska, Francuska i Belgija, imale ranije maksimume u različitim godinama).

Španjolska, Italija i Belgija imale su najveći višak mortaliteta u odnosu na najgoru godinu među prethodne četiri u vrijeme pandemije COVID-19, a za njima slijede Island, Francuska, U.K., Nizozemska i Portugal s razmjerno velikim viškovima umrlih ove u odnosu na najgore prethodne godine.

Ostale zemlje su imale ili male viškove za koje se ne bi očekivalo da bi mogli odražavati destabilizaciju zdravstvenih sustava (Švicarska, Malta, Švedska), ili je mortalitet 2020. bio niži od najgoreg mortaliteta iz ranijih godina. Takav je slučaj u većini, tj. u čak 22 države. Hrvatska 2020. bilježi izrazito manji mortalitet 2020.; prva polovica ove godine bila je za punih 10% bolja od 2017.
Kako je krajnja svrha ovoga zapisa upozoriti čitatelje da se isti podaci mogu tumačiti vrlo različito (i moraju se tumačiti različito kako bi se tumačili cjelovito), dužan sam na kraju iznijeti četiri naglaska o tome što ovi podaci NE pokazuju. U suprotnom, čitatelj bi se mogao zanijeti s prehrabrim izvlačenjem zaključaka:

Ovi podaci NE govore ništa o potrebi i učinkovitosti restriktivnih mjera (npr. je li lockdown trebao ili nije trebao, kakav bi bio mortalitet da ga nije bilo, treba li sada ili ne treba, kakav lockdown i sl.). O teškom povezivanju prikazanih podataka s restriktivnim mjerama svjedoči činjenica da podaci u gornjoj tablici za Švedsku pokazuju da nije dogodila nikakva drama u usporedbi s njihovim ranijim iskustvima (iako nisu imali lockdown), dok se u Španjolskoj, Italiji i Belgiji odvijala prava drama u usporedbi s njihovim ranijim iskustvima iako su imali lockdown (premda se na temelju podataka ne može tvrditi kako je riječ o sekundarnom mortalitetu zbog lockdowna). To je povezano sa drugom ogradom:

Ovi podaci NE govore ništa o tome koliko COVID-19 stvarno sudjeluje u kretanju mortaliteta; brojke o umrlima OD COVID-19 nisu dovoljno pouzdane. Međutim, razumno je pretpostaviti da je u zemljama gdje je došlo do značajnog odstupanja prema gore u odnosu na raniju najgoru godinu, COVID-19 značajno izravno ili neizravno (sekundarni mortalitet) uzrokovao „višak“ umrlih.
Ovi podaci se NE mogu koristiti za analizu dugoga roka. Ukupan mortalitet zavisi, između ostaloga, i o demografskim trendovima. Sve više vrlo starih ljudi u populaciji znači da će ukupan mortalitet rasti ako je stopa produljenja ljudskog vijeka manja od stope prirasta broja najstarijih. Međutim, prikazane brojke mogu se koristiti za kratkoročne usporedbe kao ovdje, jer u kraćim rokovima od nekoliko godina drugi utjecaji imaju jači učinak od demografije.

Ovi podaci se NE mogu koristiti za prognoziranje što će se događati s ukupnim mortalitetom ili s brojem umrlih od COVID-19 u narednim tjednima i mjesecima. Podaci tumače neposrednu prošlost, ali nisu uklopljeni u model koji bi omogućio predviđanja.

Narodna poslovica „šuma, drvo“ oduvijek me zbunjivala; nikada nisam bio siguran glasi li ona da se od šume ne vidi drvo, ili da se od drveta ne vidi šuma. Mislim da vrijede obje verzije. U ovom slučaju vrijedi da se od šume ne vidi drvo. Ako je šuma EU, izvještavanje o brojkama na razini EU skriva mnoštvo razlika (drveća) po zemljama. Na sljedećoj (nižoj) razini, svaka je država šuma koja se sastoji od drveća (gradova, regija), gdje se odvijaju odlučujući događaji. Stoga prikazane brojke potvrđuju tezu koju sam proljetos iznio u Koronaekonomici, pet jahača apokalipse: trebat će najmanje 2-3 godine i jako puno podataka da se formira neko suvislo tumačenje o tome što nam se zapravo dogodilo. Prikazane razlike među zemljama i dalje su zagonetka, a tek će nadolazeća kasna jesen i zima pokazati hoće li doći do svojevrsnog vremenskog izjednačavanja – većeg stradavanja u zemljama koje su zimus odnosno proljetos imale manji višak mortaliteta i obratno.

Ukratko, zasad nit drveća, nit šume. Tek jedna velika pustoš i praznina koju dio ljudi pokušava ispuniti divljanjem, vrijeđanjem, moralnim uzdizanjem bez pokrića i pljuvanjem drugih, hinjenjem znanja, čineći tako pustoš još praznijom.

Arhivanalitika

Tagovi: mortalitet u Europi, koronavirus u Europi, koronavirus u Hrvatskoj
PROČITAJ I OVO
Kulturna baština u doba koronakrize: Ubrzani pomak prema digitalnom
OSJETLJIVO
Kulturna baština u doba koronakrize: Ubrzani pomak prema digitalnom
ANALIZA - U nametnutoj fizičkoj distanci i nemogućnosti uobičajenog odvijanja kulturnih aktivnosti u kulturnim prostorima, kriza COVID-19 i dalje oslabljuje već ionako krhak i osjetljiv sektor.
Veran Matić, uvijek ispravan
GESTE I LJUDI
Veran Matić, uvijek ispravan
KOMENTAR - Veran Matić, danas već pedesetosmogodišnjak, od 1989. najprije je osnivač pa direktor Radija B-92, kojim je gospodario i upravljao svih ratnih godina. Bila je to uloga njegova života, naročito važna za one pred kojima je neki dan kleknuo i pomolio se.
Kako su Finci pobijedili koronu?
KLJUČ USPJEHA
Kako su Finci pobijedili koronu?
KOMENTAR - Nose li se Finci bolje s pandemijom koronavirusa zato što su „nedruštveni“ ili zato što imaju jaku socijalnu državu? Stopa zaraze COVID-om 19 u ovoj zemlji je najniža u cijeloj Europi. U čemu je ključ uspješnosti?
Uzlet bitcoina, zlato palo drugi uzastopni tjedan
FINANCIJSKA TRŽIŠTA
Uzlet bitcoina, zlato palo drugi uzastopni tjedan
ANALIZA - Sredina studenoga donijela je novi uzlet na tržištu kriptovaluta dok je zlato oslabilo drugi uzastopni tjedan.
Obiteljski smještaj najveći dobitnik korona sezone
POBJEDNICI
Obiteljski smještaj najveći dobitnik korona sezone
KOLUMNA - Najvećim dijelom su to vjerni gosti koji se redovito vraćaju na isto turističko odredište, u isti smještaj, kod iste obitelji.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE