Stižu li novi inflacijski pritisci?

Unatoč prethodnim naporima iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana za pomirljivijom politikom, vlasti su zauzele agresivniji pristup pod pritiskom tvrdolinijaša. Ova je promjena također pokrenula promjenu izraelske strategije s obrambene na ofenzivnu, pri čemu Izrael više ne dopušta protivnicima da grade svoje snage u neposrednoj blizini izraelskih teritorija.

Što se tiče financijskih učinaka, trenutačni događaji povećavaju vjerojatnost viših cijena energije i sirovina te nekih industrijskih proizvoda, pri čemu će oni s najvišom vertikalom najviše dobiti na maržama. Geopolitičke napetosti i poremećaji u globalnoj trgovini vjerojatno će povećati cijene barem kratkoročno, budući da nesigurnost na tržištu obično dovodi do viših troškova za ključne robe.

Osim toga, značajan inflacijski pritisak u SAD-u mogao bi biti rezultat štrajka gotovo 50.000 članova Međunarodnog udruženja lučkih radnika (ILA) na istočnoj i južnoj obali. Zahtjevi za povećanjem plaća i protivljenje automatizaciji radnih mjesta uzrokuju ozbiljne poremećaje u tijeku uvoza i izvoza, što može dovesti do nestašica određenih proizvoda, poput robe široke potrošnje, i dodatno pritisnuti cijene ostalih dobara. Zajedno, ova kretanja jačaju inflatorne pritiske na globalnoj razini, što se može pretočiti u više cijene roba na svim tržištima. Što je rečenica kraća, to bolje.

Oba inflacijska procesa mogu dovesti do dugoročne aprecijacije kapitala, koja premašuje prethodna očekivanja. Ponovni rast cijena, posebice zbog poremećaja u opskrbnim lancima i poskupljenja energije i sirovina, u tom bi slučaju doveo do duljeg razdoblja viših kamatnih stopa. To bi nepovoljno utjecalo na tvrtke, posebno one u tehnološkom sektoru s visokim očekivanjima rasta (tj. priče o rastu) koje se oslanjaju na jeftin kapital za širenje i razvoj.

Tvrtke s visokom volatilnošću (visoke beta dionice) također će i dalje biti pod pritiskom, budući da će skuplji pristup kapitalu i neizvjesnost tržišta smanjiti njihovu mogućnost dobivanja financiranja pod povoljnim uvjetima. To bi moglo dovesti do usporavanja njihova rasta i povećanja rizika za investitore u te tvrtke, čemu svjedočimo na američkom tržištu poslovnih nekretnina već više od dobre godine.

Američko tržište komercijalnih nekretnina trenutačno je suočeno sa značajnim rizikom jer visoki kapitalni troškovi i sve manja potražnja otežavaju refinanciranje postojećeg duga i privlačenje novih ulaganja. To bi moglo dovesti do daljnjih pritisaka na cijene nekretnina i povećane vjerojatnosti sistemskih šokova u širem financijskom sustavu.

Realna kamatna stopa već je porasla ovaj tjedan, što dokazuje nedavni rast prinosa na obveznice. U eurozoni je opća inflacija pala na 1,8% zbog pada cijena energenata ove godine. Cijene energije sada su ponovno počele rasti, što će vjerojatno dovesti do novih inflatornih pritisaka. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, i dalje je viša na 2,7%, što sugerira da inflacijski pritisci i dalje postoje, unatoč "privremenom" padu ukupne inflacije.

Sve to znači da će se središnje banke možda morati usredotočiti na borbu protiv inflacije dulje nego što se isprva očekivalo, što bi dugoročno moglo zadržati više kamatne stope.

Uz iransku krizu i štrajk lučkih radnika u SAD-u, svjedočimo i trećem inflacijskom procesu, jer Kina nastavlja ekspanzivnu monetarnu politiku s ciljem poticanja domaćeg gospodarstva. Tiskanjem novca nastoji ove godine ostvariti gospodarski rast od najmanje 5 posto. Takvo djelovanje, u kombinaciji s izraelskom promjenom strategije prema Iranu i štrajkom 50.000 američkih lučkih radnika, vjerojatno će dovesti do dugotrajne stagnacije rasta cijena.