Složene geopolitičke okolnosti mučit će tržišta u 2025.

Tržišta su već u velikoj mjeri prihvatila ovaj potez nakon što su nedavno objavljeni podaci o inflaciji potvrdili da su i ukupna i temeljna inflacija u skladu s predviđanjima. Odluka otvara vrata za daljnje ublažavanje monetarne politike u SAD-u, što bi moglo potaknuti gospodarski rast, no istodobno ostaje rizik od povećanja inflatornih pritisaka zbog očekivane fiskalne ekspanzije.

I u Europi su kamate u prvom planu. Europska središnja banka (ECB) snizila je kamatne stope. Razlog za ovu odluku su povoljniji izgledi glede inflacije u europodručju, za koju se očekuje da će se postupno smanjivati - uz prognozu od 2,4% za 2024., 2,1% za 2025. i 1,9% za 2026. Čak i temeljna inflacija, isključujući energiju i hrane, očekuje se na srednjoročnom cilju od 2%.

Unatoč smanjenju kamatnih stopa, troškovi pozajmljivanja ostaju relativno visoki jer prošla povećanja i dalje utječu na postojeće zajmove. Gospodarski rast u Europi i dalje je slab, s prognozama od 0,7% za 2024., 1,1% za 2025. i 1,4% za 2026. ECB je naglasio da će prilagoditi svoje politike prema novim podacima, bez obveze na određeni tempo promjena.

Problemi Europe ne proizlaze samo iz trenutne ekonomske situacije, već su dublji. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, danas je jedva iznad razine iz 2019., odražavajući petogodišnje razdoblje stagnacije. Francuska, Italija i Španjolska bilježe nešto bolji rast, ali još uvijek daleko zaostaju za SAD-om, gdje je gospodarstvo značajno poraslo od 2019. godine.

Problemi dijelom proizlaze iz energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja je smanjila stvarne prihode kućanstava i smanjila konkurentnost energetski intenzivnih industrija. Strukturne prepreke kao što su zastarjela tržišta rada, visoko oporezivanje i nedostatak inovacija dodatno koče rast. Osim toga, stroga fiskalna politika, osobito u Njemačkoj, ograničava prostor za poticanje rasta. Otpuštanjem fiskalne kočnice koristila bi cijela regija, ali ostaje politički osjetljivo pitanje.

Na globalnoj razini neizvjesnost povećavaju najave administracije Donalda Trumpa koja planira uvesti stopostotne carine članicama BRICS-a ako podrže novu rezervnu valutu umjesto američkog dolara. Navedene carine utječu na izvoz robe BRICS-a u SAD. Iran, UAE i Rusija tamo šalju manje od 3 posto izvoza. Iran i Rusija već su pod sankcijama, a UAE može preusmjeriti ključne sirovine na druga tržišta. Kao izvoznik sirovina, Brazil lako može pronaći kupce drugdje. Kina očekuje carine, pa dodatni šok nije značajan. Indija vidi SAD kao saveznika protiv Kine, što isključuje pretjerano oštre carine. Etiopija, nova članica BRICS-a, trenutno nema veliki utjecaj. Dakle, ova mjera vjerojatno neće uhvatiti te zemlje na krivoj nozi, ali bi mogla dodatno zaoštriti ionako napete geopolitičke odnose.

Trumpova strategija "odvajanja" od Kine također uključuje najavljene carine od 60 posto na kineski uvoz. Ostaje pitanje kako će nova administracija pristupiti pregovorima s Europom, gdje su američka i europska autoindustrija usko povezane. Pretjerani pritisak mogao bi potaknuti Europu i Kinu na bliskiju suradnju, što bi moglo dovesti do neobičnog saveza za stabilizaciju globalnog trgovinskog sustava. Stabilnost američkog bankarskog sustava i gospodarstva inače je ključna za održavanje američkog dolara kao svjetske rezervne valute. Visoka sigurnost, predvidljiva politika i upravljivi proračunski deficiti također igraju važnu ulogu.

Sve je jasnije da će 2025. donijeti složeno ekonomsko i političko okruženje. Europa mora pronaći ravnotežu između rješavanja vlastitih strukturnih problema i prilagodbe globalnim trendovima poput tehnološkog razvoja, geopolitičke konkurencije i inflacije. Središnje banke, uključujući ECB i Fed, suočene su s izazovom kako potaknuti rast dok drže inflaciju pod kontrolom. Ulagači će morati biti fleksibilni u ovim uvjetima jer će volatilnost igrati veliku ulogu na tržištima 2025. godine.