S druge strane, u mnogim europskim zemljama banke naplaćuju visoke godišnje naknade za visoke iznose na računima pojedinaca. Isto se odnosi i na slovensko tržište. S većim udjelom cijepljene populacije, očekujemo skok maloprodajne utrke u sljedećim mjesecima. To znači da zbog toga (osim depozita) očekujemo porast inflacije u ljetnim i jesenskim mjesecima, čemu pridonosi i rast cijena sirovina na svjetskom tržištu.
Prva polovica 2021. godine je iza nas, što ćemo pamtiti u Europi, posebno nakon trećeg vala korone. Američki indeks dionica S&P 500 donio je prinos od 18% u prvoj polovici godine, njemački DAX zabilježio je prinos od 13%, američki indeks tehnoloških tvrtki NASDAQ dobio je 16%, dok je slovenski SBITOP indeks s prinosom od 25% prošli još bolje (indeksni prinosi mjere se u eurima). Unatoč većem rastu domaćeg indeksa, domaća vlasnička ulaganja poput Krke, Cinkarne Celje, NLB, Zavarovalne grupe Sava, Triglav Petrola i Telekoma i dalje su vrlo zanimljiva ulaganja s obzirom na uspješno poslovanje i cijenu dionica na tržištu.
Globalna tržišta dionica sada bilježe peti uzastopni kvartal rasta na krilima širenja cijepljenih i otvaranja gospodarstava u kojima svijet predvode Sjedinjene Države. Stoga ne čudi da nedavno jačanje dolara, čemu je odlučujući doprinos dao "djelomični zaokret" u porukama Feda, sada predviđa prva povećanja kamatnih stopa za 2023. godinu. Tečaj EURUSD-a pao je za 2,8 posto u prvoj polovici ove godine. Cijene zlata pale su za više od 6 posto, dok su cijene nafte WTI i Brent već porasle za 56, odnosno 47 posto, zbog odluka OPEC + i oporavka potražnje u dolarima. Cijene aluminija i bakra porasle su za 27, odnosno 21 posto, a željezne rude za 26 posto. Može se spomenuti da je rast mnogih roba počeo usporavati ili čak opadati u svibnju, ali još uvijek možemo očekivati njihov doprinos inflaciji, a potražnja će se oporaviti u sljedećih nekoliko mjeseci.
Stanovništvo će početi trošiti svoju sada veću uštedu u drugoj polovici godine i bit će više kredita za kućanstva. To će povoljno utjecati na cijene dionica poduzeća u drugoj polovici godine, dok se nastavlja stimulativna monetarna politika. Zadnje, ali ne najmanje važno, u mnogim će se europskim zemljama rast proizvodnje uskoro nadopuniti povećanjem potrošnje u uslužnom sektoru. Potrošnja kućanstava u eurozoni vratit će se i bit će jedan od ključnih akceleratora oporavka u drugoj polovici ove godine, kako kod kuće, tako i u eurozoni općenito. S obzirom na relativno podcjenjivanje domaćeg tržišta, možemo očekivati povoljnu "klimu" i na domaćem tržištu dionica.
