Singapur je biser Azije u digitalnoj transformaciji

Ovaj primjer pokazuje ne samo kako je Azija sustigla Stari kontinent i Zapadni svijet u ekonomskim okvirima, već i kako će u bližoj budućnosti voditi važnu ulogu u ekonomskim pitanjima. Kako je u 18. i 19. stoljeću pogled sa svih strana svijeta gledao prema Europi po pitanju inovacija, transformacije i dominantnih ideja, tako suvremeni svijet polako gleda prema Aziji koja je glavni izvor suvremenih inovacija i transformacija.

Digitalna transformacija jedno je od tih područja gdje Azija preuzima primat u svijetu. To područje definira se kao sposobnost gospodarstva da implementira digitalne tehnologije, kao što su transformacija vladinih struktura, poslovnih modela i društva u globalu. Inovativni i transformacijski kapacitet države duboko je ukorijenjen u područjima poput koncentracije znanstvenika i inženjera, zaštite intelektualnog vlasništva i razina suradnje između javnog, privatnog i akademskog sektora. Stoga je digitalna transformacija očiti pokazatelj budućeg prosperiteta države i šire regije.

U proteklih mjesec dana dvije ugledne institucije objavile su istraživanje na temu digitalne transformacije i potvrdile da Azija i prvenstveno Singapur, unatoč mnogobrojnim potencijalnim društvenim problemima, predvodi svijet suvremenih inovacija i transformacija. Istraživanje DBS-a, otkrilo je kako 45 posto kompanija u APAC (Asia-Pacific) regiji posjeduju dobro definiranu digitalnu strategiju. Singapur predvodi digitalnu transformaciju u regiji, a zatim slijede Hong Kong, Japan, Filipini i Vijetnam.

Naravno, postoje i razlike unutar regije. Dok kompanije u Singapuru preferiraju fintech kompanije kao partnere u digitalnoj transformaciji, kompanije u Vijetnamu, Indoneziji, Tajlandu, Maleziji i Koreji preferiraju bankarski sektor po tom pitanju. Također, osim Covid-19 pandemije koja je unijela špekulacije oko brzine transformacije, prema istraživanju DBS-a postoje tri najveća izazova u toj sferi. Kompanije se suočavaju s izazovima brzine promjene, složenosti izvršenja transformacije i nedostatka ljudskih potencijala za digitalnu transformaciju koja bilježi najveće investicije u području upravljanja financijama i financiranja lanca opskrbe.

Ugledni Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne nedavno je objavio “IMD-Svjetsku ljestvicu digitalne konkurentnosti 2020.“ Istraživanje se temelji na analizi tri faktora: - znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost, od čega je svaki podijeljen u tri podfaktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Države se pozicioniraju na toj ljestvici mjerenjem sposobnosti i spremnosti da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

Prema istraživanju IMD-a, Singapur je druga digitalno najkonkurentnija država svijeta, odmah poslije SAD-a. Uz dodatak kako su Hong Kong i Republika Koreja u Top 10. Arturo Bris, direktor IMD-ovog svjetskog centra za konkurentnost, potvrdio je kako digitalna transformacija znatno utječe na ekonomski oporavak: „Svijet poslije pandemije obilježit će oporavak s dvije vrste ekonomija – onima koje će se oporaviti brzo i onima koje će se sporije oporavljati. Oporavak ekonomije pokreću mnogi čimbenici, kao što je stanje javnih financija, ali i digitalna konkurentnost tih ekonomija.“

U trenutnim okolnostima, gdje prevladava utjecaj Covid-19 pandemije, digitalna transformacija kompanija nameće se važnija nego ikad. Primjerice, istraživanje BCG-a, pokazuje kako tamo gdje su se digitalne tehnologije nekoć prvenstveno koristile kao alati za smanjenje troškova, trenutno digitalna tehnologija ima daleko veći potencijal na području potencijalnih prihoda. Stoga, očekuje se kako će digitalna transformacija postati jedna od najvažniji odrednica prednosti pred konkurencijom u svijetu post-pandemije.

Pogledom u svijet digitalne transformacije, uočljivi su uzorci da Azija postaje središte te transformacije, dok zapadni svijet polako kaska za središtem. Priroda konkurentnosti neprestano se razvija, kao i sve u svijetu, te utječe ne samo na način na koji kompanije funkcioniraju, već i na to kakvi su rezultati države u sadašnjosti i kako će se države ponašati u budućnosti. Suvremene ekonomije bilježe brže tehnološke primjene nego u prošlosti te taj krajolik promjena predstavlja značajan izazov.

Na kraju, idealan zaključak, kao i kod uvoda, dolazi i knjige „The Dawn of Eurasia“, gdje se može uočiti tendencije primjene između Europe i Azije.

„Vlastita slika Europe u očima Europljanina, barem od početka modernog doba, bila je slika kontinenta koji se stalno transformira, za razliku od ostatka svijeta. Posebno od Azije, gdje je sve stajalo manje-više netaknuto. Ti položaji sad su obrnuti.“