Sektori industrije i infrastrukture s najboljim izgledima

Međutim, ako se kriza gornje granice američkog duga nastavi tijekom sastanka Fed-a od 13. do 14. lipnja, povećanje kamatnih stopa nije vjerojatno.

Podaci Indeksa menadžera nabave (PMI) za svibanj pokazali su da je gospodarska aktivnost u razvijenim gospodarstvima i dalje na visokoj razini, pri čemu se sektor usluga snažno oporavio. Unatoč tome, vidljiva je slaba potražnja u industriji. Iako je to smanjilo pritisak na cijene proizvoda, središnje banke i dalje će biti zabrinute zbog pozitivnih cjenovnih pritisaka u sektoru usluga.

Njemačka je ušla u tehničku recesiju na kraju prvog tromjesečja, sa smanjenjem BDP-a za 0,3 posto, nakon pada od 0,5 posto u zadnjem kvartalu prošle godine. Zbog manjih realnih dohodaka potrošnja kućanstava pala je za 1,2 posto. Unatoč padu inflacije i rastu zaposlenosti od 0,3 posto, više kamatne stope negativno utječu na potrošnju i investicije. Na burzama nisu zabilježene značajnije reakcije u vidu većeg pada cijena.

Njemački kompozitni PMI porastao je na 54,3 u svibnju (vrijednost iznad 50 ukazuje na rast), uglavnom zbog rasta u sektoru usluga, dok se proizvodnja smanjila. Ovaj podatak sugerira da će njemački BDP vjerojatno porasti u drugom kvartalu ove godine. Istodobno, pad Ifo indeksa poslovnog raspoloženja s 93,4 u travnju na 91,7 bio je lošiji od očekivanog pada na 93 boda.

Suprotstavljene poruke između Ifo indeksa poslovnog raspoloženja i kompozitnog PMI-ja stvaraju neizvjesnost u pogledu uspješnosti njemačkog gospodarstva u drugom kvartalu. Iako sada izgleda vrlo vjerojatno da će njemački BDP u drugom kvartalu porasti umjesto da se smanji. Ipak, očekujemo da će gospodarstvo u Njemačkoj biti slabije u ostatku 2023. u odnosu na prošlu godinu, zbog pojačanog utjecaja viših kamatnih stopa.

Do sada je ove godine S&P 500 ojačao oko osam posto, ali većina tog povrata dolazi od rasta cijena nekih od najvećih kompanija u indeksu. Portfelj pet najvećih kompanija ostvario je povrat od gotovo 40%, dok je većina ostalih tvrtki dobila manje ili čak izgubila na vrijednosti.

Većina povrata na tržištu dionica u 2023. dolazi od povećanog optimizma u vezi s malim brojem velikih kompanija, što se djelomično može pripisati špekulacijama o napretku u umjetnoj inteligenciji. Međutim, taj povratak ne dolazi iz jake ekonomske baze. Dionice američkih poduzeća srednje i male kapitalizacije zaostaju za kompanijama velike kapitalizacije jer se suočavaju s rastućim kamatnim stopama, inflacijom i nedostatkom odgovarajuće radne snage.

S obzirom na te izazove, postavlja se pitanje koji je sektor zanimljiv ove godine i ima stvarnu ekonomsku osnovu za rast.

Osvrt na međugodišnji rast dobiti dioničkih sektora u prvom tromjesečju indeksa S&P500 otkriva da je industrijski sektor ostvario najveći međugodišnji rast dobiti, koji je iznosio 21,69 posto. Nekoliko je čimbenika doprinijelo ovom rastu, uključujući kraj kineske politike nulte epidemije covida, poboljšanje situacije u međunarodnim opskrbnim lancima, uključujući blagu zimu koja je ublažila tešku energetsku krizu povezanu s ratom u Ukrajini. Dok je industrijski sektor zabilježio povećanje dobiti od gotovo 22 posto, ukupni S&P500 zabilježio je pad dobiti od gotovo četiri posto u odnosu na prošlu godinu.

Osim izvrsnih rezultata industrijskog sektora nakon ovogodišnjeg rasta dobiti u SAD-u, možemo očekivati još svjetliju budućnost, posebice zbog izrazito povećanih javnih izdataka za infrastrukturu u SAD-u i Europi. 117. Kongres uložio je 1,25 trilijuna dolara u sektore transporta, energije, vode i širokopojasnog interneta u sljedećih pet do deset godina kroz Zakon o ulaganjima u infrastrukturu i zapošljavanju te smanjenju inflacije. U eurozoni imamo dodatnu javnu potrošnju u iznosu od 1,8 trilijuna eura iz Plana oporavka – NextGenerationEU, od čega bi trećina trebala biti alocirana na Europski zeleni dogovor. Planirana javna ulaganja u infrastrukturu su opsežna i predstavljaju glavni dio ekspanzivne fiskalne politike, koja bi barem djelomično trebala zamijeniti dosadašnju snažnu ekspanzivnu monetarnu politiku središnjih banaka svijeta. Međutim, valja napomenuti da je fiskalna politika zbog različitih interesa često znatno manje predvidljiva od monetarne politike središnjih banaka.

Tvrtke kao što su Siemens, Caterpillar, BASF, Enbridge, Brookfield Infrastructure Partners, ChargePoint, General Electric, Vulcan Materials i druge moći će rasti na račun potrošnje infrastrukture u Europi i Sjedinjenim Državama.
­