GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Republikanska strategija nacionalne sigurnosti: Pamflet pun poluistina, najviše o Kini

Republikanska strategija nacionalne sigurnosti: Pamflet pun poluistina, najviše o Kini
DOKUMENTI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.06.2020 / 19:36
Autor: Branimir Vidmarović
KOLUMNA - Republikanski odbor za nacionalnu sigurnost i vanjske poslove (The Republican study committee taskforce on national security and foreign affairs) objavio je ovih dana svoju Strategiju nacionalne sigurnosti koja nosi naziv Jačanje Amerike i borba s globalnim prijetnjama (Strenghtening America & Countering Global Threats).

Radi se o republikanskoj viziji vanjske politike. Na 120 stranica, autori i potpisnici su u pet tematskih cjelina izdvojili Kinu, Rusiju i Iran kao glavne prijetnje Americi i svjetskom poretku te naglasili nužnost očuvanja svjetskog poretka koji se temelji na američkim vrijednostima.

Iako su svi dijelovi strategije vrlo zanimljivi kao fenomenološki, narativni, normativni i politički presjek republikanske vanjsko političke optike i logike, fokusirat ćemo se samo na Kinu.

U stilu nekih prijašnjih paradržavnih uradaka, čitav tekst zapravo jedan veliki propagandni pamflet pun strahova, paranoje, neutemeljenih i nestručnih mišljenja te poluistina predstavljenih u precizno postavljenom ideološkom kontekstu. Apsolutno sve što radi Kina je u dokumentu predstavljeno kao maliciozno.

Poglavlje o prijetnji „komunističke Kine“ započinje tvrdnjom da Kina nastoji smijeniti SAD na poziciji svjetskog lidera i uspostaviti globalni sustav vladavine komunističke partije.

Kineske studente koji studiraju u SAD-u bez previše okolišanja naziva se namjerno poslanim uhodama koji se miješaju u američku sigurnost.

Kako bi se oduprla kineskom izazovu, Washington po mišljenju republikanskog odbora mora učiniti sljedeće:

Ekonomija i trgovina

ojačati zakonodavstvo u sferi krađe intelektualnog vlasništva kako bi se takvi slučajevi mogli tretirati eksteritorijalno.

obvezati sve kineske kompanije da imaju svog predstavnika – agenta u SAD-u preko kojih će američki građani i biznisi moći lakše tužiti kineske kompanije.

kineske kompanije moraju odbaciti bilo kakav princip suverenog imuniteta ako posluju u SAD. To bi trebalo primorati kineske državne kompanije da igraju po američkim pravilima i „stimulirati tužbe privatnog sektora protiv kineskih kompanija koje kradu intelektualno vlasništvo“.

reformirati poglavlje 337 Tarifnog akta kako bi se na sudu mogli iznositi slučajevi cyber-krađe i poslovnih tajni.

Kongres treba sankcionirati kompanije koje kradu američko intelektualno vlasništvo i jednom godišnje podnijeti izvještaj sa imenima takvih kompanija.
Kongres treba stvoriti popis kineskih kompanija koje imaju povijest kršenja američkih zakona.

Kongres treba donijeti zakon koji će obvezati kineske kompanije da objave sve unutarnje ćelije Kineske komunističke stranke i subvencije kineske vlade.

Kongres treba aktivirati Zakon o odgovornosti stranih kompanija kako bi se kineske kompanije obvezale poštovati američki zakon prije nego što se mogu trgovati na burzama.

Znanost i obrazovanje

kao uvjet izdavanja viza stranim studentima, Kongres treba uvesti obvezu potpunog objavljivanja (visa disclosure requirement) direktnog ili indirektnog stipendiranja od strane kineske vlade.

Kongres treba izvještavati o učinkovitosti State Departmenta u probiranju zahtjeva za vizu kako bi se suzbila prijetnja kineske krađe intelektualnog vlasništva. Također, nužno je stvoriti popis svih istraživačkih institucija koje su povezane sa Narodno-oslobodilačkom vojskom Kine i Ministarstvom državne sigurnosti.

strani studenti moraju izvijestiti Ured nacionalne sigurnosti Amerike o promjeni smjera studija te moraju proći novu provjeru u slučaju ponovnog ulaska u SAD.

Kongres treba ukinuti sve vize, napose studentske i turističke, kineskim državnim dužnosnicima, aktivnim dužnosnicima kineske vojske i visokim dužnosnicima u Kineskoj komunističkoj stranci, kao i za članove njihove uže obitelji sve dok Kina ne prekine krasti intelektualno vlasništvo iz američkih sveučilišta i istraživačkih centara.

Kongres treba postaviti uvjete pod kojima strani studenti mogu biti involvirani u osjetljive projekte koji se financiraju federalnim novcem.
svi podnositelji zahtjeva za istraživače grantove Ministarstva obrane moraju potvrditi da nikada nisu sudjelovali u kineskim istraživačkim programima.

Kongres treba zatražiti da se Konfucijevi instituti registriraju kao strani agenti prema uvjetima Zakona o stranim agentima i pobrinuti se da isti ne utječu na institucije u kojima djeluju. Osim toga, sveučilišta moraju prijaviti sve strane poklone koji su skuplji od 50 tisuća dolara.
znanstveno-istraživački instituti i neprofitne organizacije moraju u potpunosti objaviti podatke o donacijama određenih stranih tijela koje premašuju 50 tisuća dolara na godinu.

Politika i sigurnost

Kongres treba utemeljiti Ured za ključne tehnologije i sigurnost koji bi pomogao u suzbijanju transfera ključnih tehnologija u nastajanju, fundamentalnih tehnologija ili tehnologija dvostruke namjene prema zemljama koje predstavljaju prijetnju.

Kongres treba aktivirati Zakon o promicanju sigurne 5G mreže kako bi se Amerika suprotstavila međunarodnom financiranju 5G mreža koje nemaju zadovoljavajuće sigurnosne standarde.

Kongres treba stvoriti novi zakonodavni okvir u svrhu sankcioniranja državno-potpomognutih dezinformacijskih mreža i uvesti sankcije protiv Ureda ujedinjenje radničke fronte Kineske komunističke stranke.

Kongres mora uvesti sankcije protiv Chen Quanguo, Wu Yingjie i drugih visokih dužnosnika Kineske komunističke stranke koji su odgovorni za narušavanja ljudskih prava u Xinjiangu, Tibetu i Hong Kongu.

Kongres treba usvojiti političku izjavu da je problem ljudskih prava u Xinjiangu centralni aspekt američko-kineskih odnosa.

Kongres treba zatražiti od Ministarstva obrane publikaciju popisa „kineskih komunističkih vojnih kompanija“ koje djeluju u SAD-u.

Kongres treba poticati administraciju Trumpa da s Tajvanom započne pregovore o stvaranju zone slobodne trgovine.

Kao što je odmah vidljivo, potencijalno najgore mjere su one koje se odnose na znanstveno-obrazovnu suradnju. One mogu prouzročiti najviše štete ne samo u bilateralnim odnosima već i u širem globalnom kontekstu razmjene znanja i istraživanja. Neke predložene mjere zapravo primoravaju zemlje, institute, studente i znanstvenike na binarni odabir po modelu bliskoistočnih ili armensko-azerbejdžanskih odnosa, kada posjet jednoj zemlji otežava dobivanje vize u drugu a sudjelovanje.

Autori su Kini pristupili iz ideološkog kuta, naglašavajući komunizam kao njenu glavnu negativnu i opasnu osobinu. Za brojne republikance to i jest glavni problem Kine. Ne ekonomija ili slobodno tržište, krađa intelektualnog vlasništva ili manjak reciprociteta u investicijama. Čitav tijek carinskog okršaja nam govori da to nije bio prioritet (osim možda u ranoj fazi). Sve čvršća državna ruka koja se steže oko vrata vlastitih američkih kompanija i poslovanja ukazuje na to da je problem druge prirode.

Iako neće to reći javno, republikancima smeta što je Kina vrlo uspješno usvojila sve elemente slobodnog tržišta, analize, metode i financijske instrumente, a pri tome ostala plansko i državno kontrolirano gospodarstvo. I to vrlo uspješno gospodarstvo.

Linearna logika u kojoj su sloboda trgovine i ekonomije, demokratizacija, rušenje komunističke/diktatorske vlasti, višestranačka demokracija i zapadne vrijednosti povezani uzročno-posljedični elementi ne može opravdati postojanje komunističkog ideološkog okvira i planskog državnog upravljanja.

Republikanci koji su promatrali proces raspada SSSR-a i pad komunizma u Istočnoj Europi pogrešno su ga uzeli za pravilo. Vjerovalo se da će Kina prije ili kasnije proći sovjetsku katarzu i uklopiti se u zapadnocentrični sustav. Ironično, u tome da je sovjetski tip komunizma promašen jednako su se uvjerile i Amerika i Kina. Samo se Kina odavno odmakla od njega, a Amerika još uvijek živi u uvjerenju da je isti i dalje relevantan i predstavlja veliku prijetnju.

Kina se uspješno razvijala i rasla. Za brojne republikance to je sigurno bio period dubokih osobnih političkih frustracija i nevjerice: zar je moguće da je komunistički model stabilan i jednako uspješan kao i zapadni? Kada je Kina postala visokotehnološki konkurent, zaključci i perspektive su postale još mračnije. Neočekivani Trump je bio idealna figura za jačanje glasa onoga dijela republikanaca koji su posvetili život konceptualizaciji borbe sa fantomom komunizma i Kinom.

Sada na djelu vidimo zaoštravanje borbe između države i tržišta, između ekonomskih moralizatora i ekonomskih praktičara. Praktičari su američke kompanije koje posluju diljem svijeta. Za njih je tržište utilitarno i lišeno ideologija. Kako bi postigle profit, kompanije se adaptiraju bilo kojim državnim uvjetima, režimima i restrikcijama. S druge strane, tržišni moralizatori – republikanci slobodno tržište oni vide kao ekskluzivni produkt zapadne filozofije koji nije univerzalan i čiji je glavni katalizator SAD. Glavnu svrhu slobodnog tržišta vide u širenju zapadnih vrijednosti, utjecaja i demokracije. U tom smislu, tržište ima „boju“ i neupitan imperativ političke transformacije.

Restriktivnim mjerama i zakonima koji ograničavaju ekonomske veze američkih kompanija i kineskog tržišta, republikanci nastoje silom vratiti prošlost, kada je veza između tržišta, demokracije i zapadnih vrijednosti bila neupitna, a ideološka komponenta glavni razdjelnik između „nas“ i „njih“.

Zato nije nimalo čudno što u proteklih godinu-dvije američka službena retorika forsira ideološki „komunistički“ pejorativ. S jedne strane to je odraz navedenih strahova i frustracija republikanaca koji je sve teže sakriti, ali i moćan alat utjecaja na američko javno mišljenje.

Tagovi: Republikanski odbor za nacionalnu sigurnost i vanjske poslove, američka vanjska politika, NR Kina, komunizam, Sovjetski Savez, 5G tehnologija, kineski studenti
PROČITAJ I OVO
Medvjedi su kapitulirali, umjetna inteligencija u fokusu optimista
NOVI REKORDI
Medvjedi su kapitulirali, umjetna inteligencija u fokusu optimista
KOLUMNA - Wall Street je ovaj tjedan oprezniji, za nove je rekorde ponestalo snage. Na robnom tržištu ističe se izniman rast kakaovca.
Tehnološki divovi više nisu sami, indekse podižu i ova tri sektora
OPTIMIZAM
Tehnološki divovi više nisu sami, indekse podižu i ova tri sektora
KOLUMNA -  Wall Street je s velikim entuzijazmom pozdravio sastanak Feda i obvezu smanjenja kamatnih stopa tri puta ove godine. Indeks S&P 500 porastao je 2,3 posto, što predstavlja najveći tjedni rast ove godine.
Koje investicije će ove godine biti u fokusu?
FINANCIJSKA TRŽIŠTA
Koje investicije će ove godine biti u fokusu?
ANALIZA - Nije tajna da se očekuje da će ključne globalne središnje banke ove godine početi snižavati ključne kamatne stope. Švicarska narodna banka (SNB) je to već učinila ovaj tjedan, a britanska (BoE) i američka (Fed) su na putu da to učine, prema njihovim ovotjednim najavama.
Dionice Tesle tonu, a pada i tržišni udjel
NA UDARU
Dionice Tesle tonu, a pada i tržišni udjel
KOLUMNA - Neiskusni investitori vjerojatno ne razumiju što znači kada je investicija rizična i nestabilna. Oni vide samo potencijal za beskrajni rast. Pjevaju hit iz 80-ih The Only Way Is Up i sanjaju da će ulozi uskoro biti 10 puta veći.
Psihološka nesigurnost može biti velika prepreka u poslu; evo nekoliko dobrih savjeta
KAKO PREVLADATI PROBLEME?
Psihološka nesigurnost može biti velika prepreka u poslu; evo nekoliko dobrih savjeta
ANALIZA - Mnogi od vas koji tek stupaju u svijet rada, oni koji imaju još uvijek nedovoljno iskustvo ili pak oni koji ulaze u poduzetničke vode, zasigurno su se suočili s fenomenom kojeg nikako ne bismo mogli nazvati rijetkim, posebno u posljednjih nekoliko godina.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE