Rekordna globalna zaduženost

Tehnološki indeks Nasdaq skočio je gotovo sedam posto u svibnju, što je njegov najveći mjesečni porast ove godine.

Prošli su tjedan njujorški burzovni indeksi krenuli nešto niže, no to nije pokvarilo sliku cijelog mjeseca u kojem je S&P 500 porastao 4,8 posto, a tehnološki Nasdaq 6,9 posto. Pravilo da se u svibnju treba povući s tržišta ("Prodaj u svibnju i odlazi"), budući da se rast ne očekuje do jeseni, stoga za sada ne vrijedi.

Bikovska kretanja posljedica su lijepe dobiti američkih korporacija u prvom tromjesečju i ekonomskih podataka koji su, iako Fed odgađa početak smanjenja kamata, sasvim solidni. No treba naglasiti da nisu svi sektori u pozitivnom trendu. Burzovni indeks prijevozničkih kompanija na novi rekord čeka od studenog 2021. godine. Ove godine njegova je vrijednost skliznula za pet posto, što ukazuje na određene probleme u gospodarstvu. Zrakoplovne tvrtke uvrštene su u indeks prijevozničkih kompanija (cijena dionice American Airlinesa prošlog se tjedna srušila 17 posto zbog objave manje dobiti), željezničkih operatera, špediterskih kompanija...

Ono što se događa na Wall Streetu mora se shvatiti i kroz prizmu predsjedničkih izbora. Joe Biden učinit će sve da gospodarstvo ne sklizne u recesiju, ne zanima ga iznimno visok proračunski deficit (više od šest posto lani u vrijeme dobrog gospodarskog rasta) i javni dug koji je izmakao kontroli. Ali sve mu to ne pomaže puno. Prema najnovijoj anketi instituta Harris za britanski list The Guardian, 56 posto Amerikanaca vjeruje da je gospodarstvo u recesiji, 72 posto vjeruje da će inflacija nastaviti rasti, a gotovo polovica (49 posto) vjeruje da je S & P 500 ove godine pao, iako je realno dobio dobrih 11 posto, a lani 24 posto. 49 posto ispitanika također smatra da je stopa nezaposlenosti najveća u posljednjih 50 godina, iako je u stvarnosti manja od četiri posto i time među najnižima u modernoj povijesti.

Ako ostanemo pri dugu, to naravno nije problem samo SAD-a. Globalni dug svih subjekata narastao je s prošlogodišnjih 307 na 315 trilijuna dolara, objavio je Institut za međunarodne financije.

Dug poduzeća iznosi 164,5 trilijuna, državni dug 91,4 bilijuna, a dug kućanstava 59,1 trilijuna. Istodobno, IIF upozorava da dug raste najbrže od Drugog svjetskog rata.

"Drugo tromjesečje zaredom, dug raste, uglavnom na račun tržišta u razvoju, gdje ukupni dug već iznosi rekordnih 105 bilijuna dolara, 55 bilijuna dolara više nego prije deset godina", navodi IIF u svom tromjesečnom izvješću.

Među razvijenim gospodarstvima najzaduženiji su Japan i SAD. U usporedbi s BDP-om, dug u razvijenim gospodarstvima uglavnom je blago smanjen, no u zemljama u razvoju (Kina, Indija, Meksiko...) porastao je na rekordnih 257 posto BDP-a.

Proteklih dana objavljeni su neki važni makroekonomski podaci. Inflacija u eurozoni u svibnju je iznosila 2,6 posto na godišnjoj razini, što je više nego u travnju (2,4 posto). Riječ je o prvom ovogodišnjem povećanju, no većina očekuje da će Europska središnja banka sniziti kamatnu stopu u četvrtak na sjednici u lipnju. U SAD-u će to morati pričekati. Travanjski indeks cijena izdataka za osobnu potrošnju (PCE) porastao je za 0,3 posto na mjesečnoj i 2,7 posto na godišnjoj razini, u skladu s očekivanjima. Gospodarski rast u SAD-u iznosio je samo 1,3 posto u prvom kvartalu nakon posljednje revizije, a ne 1,6 posto.

Japanska središnja banka nakon dvije godine ponovno je intervenirala na deviznom tržištu, nakon što je u travnju vrijednost jena skliznula na najnižu razinu u posljednje 34 godine. Ministarstvo financija potvrdilo je da je između 26. travnja i 29. svibnja potrošilo 9,79 trilijuna jena (62 milijarde dolara) na intervenciju, koja je očito trebala oslabiti američku valutu u odnosu na japansku.