Samo toliko je trebalo da se dogodi spektakularni pad SVB-a, koji je izazvao daljnje previranje na burzama i poslao bitcoin ispod 20 tisuća.
U srijedu navečer, Silicon Valley Bank, koja je uglavnom financirala mala i srednja američka (bio)tehnološka poduzeća, objavila je da to želi zbog gubitaka koji su uvelike nastali zbog pretjerane izloženosti američkim državnim obveznicama (koje su kupljene po visokim cijenama u razdoblje niskih kamata), dokapitalizirati s 2,25 milijardi dolara. Bio je to pucanj u koljeno jer je vijest izazvala neslućenu paniku. Klijenti SVB-a počeli su masovno povlačiti depozite (do četvrtka navečer za 42 milijarde dolara), banka je u roku od dva dana bila nesolventna, dionice su pale za 60 posto, a u petak je njima (i nekim drugim povezanim bankama) trgovanje zaustavljeno. Logično, cijeli je bankarski sektor u četvrtak oštro pao, ali ipak valja istaknuti da su dionice JPMorgana, Wells Farga i Citigroupa u petak uspjele zadržati svoju vrijednost.
Kalifornijski bankarski regulatori zatvorili su SVB banku sa 6500 zaposlenika i preuzeli kontrolu nad SVB-ovim depozitima (ukupno 175 milijardi dolara). Riječ je o najvećem kolapsu neke američke banke od Washington Mutuala u rujnu 2008., koji se dogodio samo tjedan dana nakon previranja u kalifornijskoj banci Silvergate Capital, koja posuđuje novac uglavnom tvrtkama iz kripto industrije. Postoji li strah od domino efekta i mogu li se očekivati ozbiljniji problemi u financijskom sektoru? Vrlo vjerojatno ne, jer su navedene banke imale specifičan poslovni model i fokusirane uglavnom na određeni sektor. Najveće banke su diverzificiranije i također moraju ispunjavati strože kapitalne zahtjeve.
Dow Jones oslabio je četvrti put zaredom u petak, izgubivši 4,44 posto u tjednu, što je njegov najgori tjedni učinak od lipnja. S&P 500 i Nasdaq također su pali za gotovo pet posto. Bura izazvana propašću SVB banke zasjenila je najnovije izvješće o američkom tržištu rada, koje je bilo povoljno za ulagače jer je bilo znakova da inflacija popušta. Rast satnice bio je niži od očekivanog (4,6 posto na godišnjoj razini), a nešto više od očekivanog porasla je stopa nezaposlenosti (na 3,6 posto). Međutim, još uvijek postoje vrlo znakoviti događaji na tržištima obveznica. Prinos američke dvogodišnje obveznice dosegao je sredinom tjedna gotovo 5,1 posto (najviše od lipnja 2007.), dok je prinos 10-godišnje pao, pa je razlika između ta dva papira već oko 110 baznih bodova, što je najviše u 1981. godini. To je snažan signal recesije.
Još uvijek je vruća tema na financijskim tržištima koliko će još Fed dizati kamate. 22. ožujka mogao bi odlučiti podići stopu za 50 baznih bodova. Temeljna inflacija i dalje je prilično visoka, potaknuta uslugama, a učinak postkoronavirusnog otvaranja gospodarstava i dalje je primjetan
Ne vidi se mnogo mogućnosti da cijene energenata, koje su sada niže nego prošle godine u ovo vrijeme, mogu značajno utjecati na povoljnije brojke inflacije.
Zbog visokih proračunskih deficita zemlje će podizati poreze i trošarine, što od tečaj neće imati antiinflacijski učinak.Sve je jasnije da se inflacija doista spustila s rekordnih razina u posljednjih 40 godina, no unatoč pritisku na plaće, i dalje ostaje tvrdoglava ili ljepljiva, pa će središnje banke morati povećati kamatne stope. Hoće li Fed riskirati čak i konačnu kamatnu stopu od šest posto, kao što se boje pesimisti? Ova procjena je dosta gruba, ali tržište će to teško podnijeti.
