GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Pripremite se: Stiže korona turizam

Pripremite se: Stiže korona turizam
NOVO DOBA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.05.2020 / 20:13
Autor: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
ANALIZA - Kriza izazvana virusnom pandemijom COVID-19 u javni je diskurs unijela sintagmu „nikad više kao prije“. Nikad se češće nije promišljalo o temeljima društva u kojem živimo i prioritetima koje postavljamo; danas, međutim, svjedočimo činjenici da je svakodnevica u mnogome različita od onog na što smo navikli, a što znatno utječe i na naše buduće živote.

Posljedice koje je pandemija izazvala osjećaju se prvenstveno na zdravstvenom planu, no njezin je ogroman utjecaj na gospodarstvo, financije, okoliš, obrazovanje, kulturu, znanost itd. Jedan od sektora kojeg je kriza posebno teško pogodila je i turizam. Turistička je industrija zbog ograničenja mobilnosti i primjene mjera društvenog distanciranja praktički umrla. 

Nestabilnost turističke industrije, koja je podložna različitim tipovima nedaća (npr. ratovi, prirodne katastrofe), opće je poznata pa se stabilne ekonomije gotovo nikada ne oslanjaju isključivo na razvoj turizma. Ne pamtimo, međutim, u povijesti turizma tako dugo razdoblje tijekom kojega je bilo onemogućeno njegovo poslovanje na cijeloj zemaljskoj kugli. Pri tome nije samo neizvjestan trenutak kad će ljudi opet početi putovati, već je upitno hoće li turizam uopće funkcionirati na dosad uobičajeni način.

Situaciju, iz perspektive putnika i turista, najbolje ilustrira sljedeća pošalica koja u posljednje vrijeme kruži društvenim mrežama, a tiče se „predviđanja“ idućeg mjesta putovanja.

Nije potrebno biti znanstvenik kako bi se donio zaključak o „istinitosti“ ove pošalice, koja je valjana barem u ovom trenutku. 

Iz znanstvene perspektive, međutim, teme koje se u ovakvim okolnostima nameću tiču se pruživosti (eng. resilience), nesigurnosti i rizika, promjene ponašanja turističkog tržišta, trajanja krize, zdravstvenih rizika putovanja, a što ukazuje na inovativne istraživačke metodologije predviđanja različitih scenarija, međutim, s dvojbenim znanstvenim legitimitetom s obzirom na ograničenu dostupnost točnih podataka vezanih za pandemiju.

Iako se svaka zemlja na svoj način nosi s krizom, načelno možemo govoriti o američkom (SAD), europskom (EU), azijskom (Kina, Japan, Republika Koreja) te načinu nošenja s krizom ostalog svijeta. Američki način zagovara povratak na staro vodeći se načelima „ekonomija prije svega“, ignorirajući virus koji će odnijeti neke živote, ali ne smije dopustiti prestanak gomilanja bogatstva. Azijske zemlje kapitalizirale su svoju kulturološku tradiciju discipliniranosti primjenjujući model „kontrole širenja virusa“, a Europska unija primjenjuje načelo „brzog odgovora na krizu“ financiranjem novih prioriteta uglavnom u zdravstvu, poduzetništvu i socijalnoj skrbi stavljajući u pogon „Investicijsku inicijativu za odgovor na korona virus“.

Ostali svijet uglavnom prati što se događa na kontinentima koji su već pogođeni krizom, prikupljajući dosad stečena znanja i nadajući se da ih kriza neće zahvatiti u tolikoj mjeri ili da će u međuvremenu već biti pronađeno rješenje. Bez obzira na razlike u načinu nošenja s krizom, svijet je ujedinjen u utrci za pronalaženjem cjepiva, iako s različitim motivima, od stvarne potrebe spašavanja ljudskih života, do ponovne utrke za profitom koji će takvo cjepivo donijeti. Također, „jedinstvo“ se ogleda i u izostanku međunarodnih putovanja i krahu turističke industrije.

Odgovor struke odnosno država na krizu u turizmu

Kako bi se ublažili učinci krize izazvane pandemijom COVID-19 na turistički sektor, Svjetska turistička organizacija predstavila je kompilaciju odgovora međunarodnih politika, odnosno politika pojedinih država na taj izazov, koje bi potencijalno moglo ubrzati oporavak. Preporuke UNWTO-a za odgovor na krizu mogu se sažeti u tri skupine: a) upravljanje krizom i ublažavanje učinaka, b) poticaji i oporavak te c) priprema za sutra. Niz je preporuka u svakoj skupini, kao što su, primjerice, očuvanje radnih mjesta i likvidnosti tvrtki, smanjivanje poreza i pristojbi, osiguranje povjerenja potrošača, pružanje financijskih poticaja za ulaganja u turizmu, unaprjeđenje olakšavanja putovanja, poticanje potražnje, jačanje marketinga, diversifikacije tržišta, digitalne transformacije, kružnog gospodarstva itd. Većina zemalja koje su odgovorile nekim paketom mjera fokusira se isključivo na gospodarski oporavak.

Tako su, primjerice Njemačka, Francuska i Grčka uvele jednokratne mjere isplate manjih iznosa kompenzacija radnicima, bankovne intervencije, porezne olakšice za osiguranje likvidnosti te odgode plaćanja poreznih davanja. Italija je uvela oslobođenje od poreza i doprinosa za socijalno osiguranje i premija za obvezno osiguranje za tvrtke iz područja kulture, ugostiteljstva, terme, zabavne i tematske parkove, prijevoznike, najam sportske i rekreacijske opreme, event menadžment, turističke vodiče i pratitelje. Zanimljivo je da je Vatikan donio mjeru u području znanosti, osnovavši Radnu skupinu za istraživanje pandemije s ciljem pripreme na post-COVID-19 situaciju, osobito u područjima ekologije, gospodarstva, rada, zdravstva, politike i upravljanja te komunikacije i sigurnosti.

Iako je cijeli svijet ovu krizu dočekao nespreman i prirodna reakcija je razmišljati o mjerama brzog oporavka, postavlja se pitanje stvarne učinkovitosti takvih mjera. Jasno je da su mjere kratkotrajne zbog nade u pronalazak skorašnjeg rješenja situacije (cjepiva, izumiranja virusa) i povratka na uobičajeni način funkcioniranja. No, u doba neizvjesnosti oko trajanja ovakve situacije, je li rizik od uzimanja novog kredita za osiguranje likvidnosti turističkih poduzetnika uistinu nizak i može li se to uistinu smatrati učinkovitom i primjerenom mjerom? Je li stvarno potrebno tražiti rješenje u fleksibilnoj politici otkazivanja putovanja kako bi se potaknule rezervacije? Dok ugostitelji razmišljaju o modalitetima reorganizacije svojih usluga u skladu s preporukama o društvenom distanciranju, a hoteli o iznajmljivanju samo dijela svojih soba odnosno reorganizaciji doručka (od švedskog stola prema posluživanju doručka u sobi), upitna je spremnost i hrabrost tržišta na odluku o putovanju u ova nesigurna vremena.

S druge strane, ako se, pak, situacija normalizira, očekuje se da će cijene letova i hotela, prema nekim procjenama, poskupjeti i do tri puta. Neke su tvrtke već uvele veće cijene za kasniju rezervaciju karata, a uvede li se socijalno distanciranje rezerviranjem alternativnih soba, neki predviđaju da će cijene soba rasti i do četiri puta.

Gdje je Hrvatska?

I Hrvatska je odgovorila svojim paketom mjera koje su brojnije od mjera drugih, čak i uspješnijih, turističkih zemalja. Mjere se mogu podijeliti na one vezane za fiskalnu i monetarnu politiku, osiguranje radnih mjesta i razvoj vještina, tržišnu inteligenciju, javno-privatne suradnje te druge mjere koje se tiču preporuka o putovanju u/iz određenih zemalja te potrebe karantene odnosno samo-izolacije.

Neke od mjera za oporavak gospodarstva uključuju sljedeće:

smanjenje kamata na mikro i male zajmove iz izvora ESIF-a (Europskih strukturnih i investicijskih fondova);

povećanje maksimalne stope jamstva za ESIF pojedinačna jamstva za kredite za obrtna sredstva sa 65 % na 80 % glavnice kredita (jamčeni krediti iznos jamstva 150.000 - 1.000.000 EUR) putem 17 financijskih institucija;

bezuvjetno produljenje projekata i obveza plaćanja za projekte sufinancirane OP-om Konkurentnost i kohezija;

moratorij na sve rate ESIF Mikro i Malih zajmova te Mikro i Malih zajmova za ruralni razvoj do 31. prosinca 2020. te prolongat otplate/roka korištenja kredita za koje je izdano jamstvo;

reprogramiranje postojećih kredita HBOR-a uz grace period za otplatu glavnice kredita;

odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih poslovnih troškova u suradnji s poslovnim bankama itd.

Među mjerama za oporavak gospodarstva je i odgoda plaćanja PDV-a, a produljen je i rok za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za 2019. uz ukidanje obveze plaćanja naknade FINA-i za objavu godišnjih financijskih izvještaja za 2019. Spomenute mjere primjenjive su za poduzetnike općenito, a mjere specifično vezane za turizam tiču se, među ostalim, odgode ili oslobođenja od plaćanja turističke pristojbe za privatne iznajmljivače (paušal); odgode ili oslobođenja od plaćanja promjenjivog odnosno stalnog dijela koncesijske naknade za 2019. godinu za korištenje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima; tromjesečnog oslobođenja plaćanja članarine turističkim zajednicama za osobe koje članarinu plaćaju u paušalu (privatni iznajmljivači i OPG-ovi).

Također, slično odgovoru EU-a na krizu, uspostavljen je i novi financijski instrument „COVID-19 krediti/zajmovi“ kojim je Ministarstvo turizma osiguralo 26 milijuna kuna za subvencioniranje kamatne stope kako bi se turističkim poduzetnicima osigurala likvidnost. Na taj način omogućeno je odobrenje izravnih beskamatnih kredita HBOR-a.

Među mjerama za osiguranje radnih mjesta i razvoj vještina, valja reći da je Hrvatska osigurala plaćanje iznosa minimalne plaće za tvrtke koje to zatraže, a povećat će se i iznos potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta na 4.000,00 kuna u travnju i svibnju 2020. Istovremeno, poslodavci koji koriste potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta oslobođeni su troškova svojih doprinosa.

Kako bi se ublažile posljedice pandemije COVID-19 na poslovanje turističkih agencija, Hrvatska je, prema međunarodnim preporukama, omogućila izdavanje vrijednosnih vaučera umjesto povrata uplaćenih sredstava za paket aranžmane. Pored toga, pojednostavljeni su i uvjeti za poslovanje putničkih agencija, produljeni rokovi za usklađivanje standarda za ugostiteljske usluge u domaćinstvima, odgođena je obveza re-kategorizacije smještajnih objekata, olakšano je financiranje (zaduživanje) turističkih zajednica, a stupila je na snagu i suspenzija (novih) autorizacija za turističke vodiče.

Po pitanju mjera koje se tiču suradnje javnog i privatnog sektora, suspendirana je obveza plaćanja članstva Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ovaj namet i u „normalnim“ vremenima u javnom diskursu često izaziva negodovanje poduzetnika zbog nejasne javne usluge koju od HGK-a dobivaju i, ma koliko je dobrodošao u krizi, teško da će spasiti gospodarstvo. Također, ZAMP ne naplaćuje naknadu za korištenje glazbe u ugostiteljskim objektima, hotelima i drugim uslugama koje su morale prestati s radom od 15. ožujka. I ova naknada često ne nailazi na odobravanje poduzetnika, no racionalizacija ove vrste plaćanja mnogo je složenija jer i glazbenici su na tržištu pružajući svoje usluge. U slučaju pandemije, međutim, teško da se ovakva vrsta mjere uopće može smatrati intervencijom. Jednostavno, radi se o neisporučivanju usluge pa je logično da se ona ni ne može naplatiti.

Budućnost turizma i istraživanja turizma

Ova nas situacija uči da kronične bolesti ne možemo rješavati flasterom; prilika je ovo za promišljanje cjelovitog društvenog sustava u kojem živimo i turizma kakvog smo dosad poznavali. To podrazumijeva i promišljanje sustava znanosti u koju se sada svi kunu obećavajući veća ulaganja u istraživanja koja mogu spasiti svijet. Ma koliko je to sada važno i pohvalno, kriza je i ovdje prilika za promišljanje je li sustav znanosti dobro postavljen i ne vode li ga neki drugi, ne uvijek najbolji motivi.

Dok su trenutno svi raspoloživi izvori usmjereni prema istraživanju krize izazvane pandemijom, za mnoge će znanstvenike ovo biti samo nova prilika za objavljivanje znanstvenih članaka, a time i ispunjavanje pokazatelja kojim dokazuju opravdanost svoga znanstvenog rada, bez stvarnog merituma. Znaju li znanstvenici uistinu na koji način pomoći zajednicama ili poduzećima da prežive? Netko je u turističkoj znanstvenoj zajednici ustvrdio da je trenutno u pripremi 10 posebnih izdanja časopisa i 5 uredničkih knjiga na temu krize u turizmu izazvane virusom i ma koliko korisno i izazovno bilo tražiti brza i kratkotrajna rješenja, znanost bi trebala težiti rješavanju problema sustava. U protivnom, hoćemo li i dalje obrazovati studente u području turizma koji, takav kakvog smo ga dosad poznavali, možda neće ni postojati? I hoćemo li uopće moći govoriti o društvenim aspektima turizma s obzirom na to da su društveno distanciranje i turizam, kao industrija ugošćivanja, potpuno suprotni termini?

Možda će sutrašnji turizam vidjeti priliku u znanstveno-turističkim rutama „Putevima COVIDA-19“ u nadi da ćemo otkriti nešto novo u borbi s pošasti 21. stoljeća. Ili ćemo znanstvena rješenja tražiti isključivo u virtualnom svijetu. Možemo li vaučere za turistička putovanja od kojih veliki dio nikad neće biti iskorišten (a naplaćen je) donirati/uložiti u traženje novih rješenja? Je li nova uloga „turističkih“ agencija u sigurnoj navigaciji onih koji moraju putovati kroz područja nezaražena virusom? Ili ćemo putovati u svemir u potrazi za novim planetima na kojima bismo mogli početi sve iz početka? Promjena sustava težak je zadatak za znanstvenu zajednicu i za društvo u cjelini, koje, međutim, može kapitalizirati upravo na ujedinjenosti svijeta u borbi protiv virusa težeći drugačijim održivim rješenjima.

Tagovi: korona turizam, hrvatski turizam, koronavirus u Hrvatskoj, Daniela Angelina Jelinčić, znanost o turizmu, virtualni turizam, industrija putovanja
PROČITAJ I OVO
Klaunovi vode korona cirkus
DILETANTIZAM
Klaunovi vode korona cirkus
KOLUMNA - Diletanti iz WHO-a su širom otvorili vrata ''teoretičarima zavjere''. Sada možemo očekivati kaos u eteru jer sve će biti istina i sve će biti laž.
Infrastruktura, energetika i turizam ostaju glavne točke kinesko-hrvatske suradnje
HRVATSKA-KINA
Infrastruktura, energetika i turizam ostaju glavne točke kinesko-hrvatske suradnje
KOMENTAR -  Hrvatska ima značajno mjesto u kineskim inicijativama, poput formata 16+1, i zbog svog strateškog položaja zemlje poveznice između Mediterana, središnje Europe i zapadnog Balkana.
Što se događa u Hong Kongu i kako će se to odraziti na ekonomiju grada, Azije i svijeta?
POLITIKA I BIZNIS
Što se događa u Hong Kongu i kako će se to odraziti na ekonomiju grada, Azije i svijeta?
KOLUMNA - Dok analitičari svih struka žustro diskutiraju o tome hoće li novi zakon i mjere Bijele kuće dovesti do egzodusa američkih i drugih kompanija iz Hong Konga, treba se prisjetiti jednostavne ekonomske činjenice da biznis ne poznaje boje i ideologije.
Ukinimo Hrvatske šume
DEVASTACIJA I KRIMINAL
Ukinimo Hrvatske šume
KOLUMNA - Društvena vertikala pod imenom ''Zeleni odred'' već godinama upozorava na dobro uigranu mafiju koja devastira hrvatske šume pod izgovorom da sve rade po pravilima struke. I tako već pedeset godina.
Kašmir, ugljen i ovčja diplomacija svjetskog prvaka u prevenciji korone
U USPONU
Kašmir, ugljen i ovčja diplomacija svjetskog prvaka u prevenciji korone
KOLUMNA - Mongolija, zemlja potpuno okružena Rusijom na sjeveru i Kinom na jugu, s kojima intenzivno i ekonomski surađuje, od prvih dana nije baš bila u povoljnoj poziciji da spriječi širenje pandemije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE