Online prijevare: Kako se tvrtke mogu zaštititi?

Od prvih naivnih poruka krcatih gramatičkim i pravopisnim greškama od kojekakvih prinčeva i princeza s egzotičnih zemljopisnih lokacija, koje upravo u vama vide pravu osobu preko koje mogu izvući svoje, u dolarima, milijunsko naslijeđe, današnji hakerski pokušaji su se sofisticirali na svaki mogući način i proširili u gotovo sva područja.

Neosporna je činjenica da su upravo razina svijesti i znanja o zlonamjernim pokušajima, kao i sposobnost njihovog prepoznavanja te ponašanja kod takvih situacija ključni u sprječavanju od mogućih i najčešće financijskih gubitaka pojedinaca, ali i poslovanja čitave tvrtke. Zbog raznovrsnosti i učestalosti gotovo je nemoguće nabrojiti i analizirati svaki konkretni pokušaj prevare, ali postoje oblici koji pokazuju određene zajedničke sličnosti, zbog čega ih je dobro upoznati i znati kako reagirati.

Neočekivan e-mail ili telefonski poziv u kojem se haker predstavlja kao dobavljač ili partner tvrtke, a kad dobro poznaje situaciju u tvrtki i kao direktor. U e-mailu zahtjeva prebacivanje sredstava ili plaćanje na novi račun gdje naglašava, da se zbog hitnosti, zaobiđu postojeći protokoli i provjere prilikom plaćanja.

Sličan zahtjev može stići emailom od tvrtke koja nije u poslovnom odnosu s vašom tvrtkom, a koja zahtjeva otvaranje privitka ili klika na linkove u emailu.

Zajedničko takvim pokušajima je što u većoj ili manjoj mjeri odstupaju od utvrđenih načina komuniciranja i dogovorenih protokola i sadrže određeni zahtjev od primatelja. Pored spomenutog, nije više tako rijetkost da zaprimamo neočekivane e-mailove od hakera gdje se predstavljaju kao banke, kurirske službe, humanitarne organizacije i traže klik na linkove, otvaranje privitaka i/ili davanje naših kartičarskih i/ili osobnih podataka.

Premda je svaki hakerski pokušaj zlonamjeran, nije dobro iz straha i neznanja razvijati uvjerenje da je najbolje da nam se takav pokušaj nikad ne dogodi. Naprotiv, zaposlenici koji su imali prilike biti u situacijama zlonamjernih e-mailova i poziva su razvili veću razinu opreza I sumnje na sve buduće takve pokušaje.

Bez obzira krije li se iza hakerskih pokušaja krađa podataka, novca ili aktiviranje zlonamjernog softvera u informatički sustav tvrtke, najbolja zaštita tvrtkama je poduzeti primjerene mjere koje uključuju interne procedure u komuniciranju, kod plaćanja i u edukaciji svih zaposlenika tvrtke.

Kada govorimo o GDPR, tvrtke i organizacije su dužne poduzeti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite (članci 24., 25. i 35), kako bi primjereno zaštitili osobne podatke i smanjili rizik od zloupotrebe i povrede osobnih podataka na najmanju moguću mjeru. Ukoliko dođe do povrede osobnih podataka koje mogu predstavljati rizik za temeljna prava i slobode pojedinaca, tvrtka je dužna takve povrede prijaviti nadzornom tijelu. Primjer takve povrede može biti i odgovaranje na zlonamjerni mail putem kojeg zaposlenik može primjerice, otkriti brojeve računa zaposlenika tvrtke i druge osobne podatke misleći da te podatke traži banka.

Umjesto zaključka dobro je naglasiti da je, pored sofisticiranih tehnoloških sustava zaštite, jedna od najvažnijih karika u zaštiti tvrtki i poslovanja od online pokušaja napada je primjereno educiran i treniran zaposlenik.

I upravo zato redovna i kvalitetna edukacija zaposlenika predstavlja jednu od važnih mjera zašitite osobnih podataka.