Joe Biden i predsjednik Zastupničkog doma Kevin McCarthy najavili su u subotu dogovor o podizanju gornje granice državnog duga, a Kongres će glasovati o zakonu u srijedu. Zaista je teško zamisliti da bi američka riznica ostala bez novca, ali to bi imalo ozbiljne posljedice, posebice na povjerenje u navodno najsigurnije ulaganje na svijetu, američke državne obveznice. Posebno bi bile pogođene drugo i treće najveće gospodarstvo svijeta, Japan i Kina, koje su najveći vlasnici američkih državnih obveznica. Zajedno drže gotovo dva trilijuna dolara u obveznicama ili četvrtinu svih obveznica u vlasništvu stranaca.
Posljednjih godina glavni kreditor bio je Japan koji sada posjeduje 1,1 bilijun dolara američkih obveznica, a slijedi ga Kina s 870 milijardi dolara. Guverner Bank of Japan Kazuo Ueda nedavno je izrazio zabrinutost i upozorio da bi neplaćanje američkog duga izazvalo previranja na raznim tržištima i imalo ozbiljne posljedice za globalno gospodarstvo. Peking je dosad bio relativno tih po tom pitanju, ali je Ministarstvo vanjskih poslova prije tjedan dana komentiralo kako se nada da će SAD "usvojiti odgovornu fiskalnu i monetarnu politiku" i spriječiti cijeli svijet da se suoči s velikim rizikom.
Dugoročno, neki analitičari upozoravaju da bi mogući bankrot SAD-a mogao potaknuti Kinu da ubrza napore za stvaranje globalnog financijskog sustava manje ovisnog o dolaru. Za sada nema apsolutno nikakvih naznaka da bi američki dolar mogao izgubiti status najvažnije pričuvne valute. Najnoviji podaci međunarodnog platnog sustava SWIFT pokazali su da je udio kineskog juana u financiranju svjetske trgovine u ožujku iznosio samo 4,5 posto, dok je udio dolara bio čak 83,7 posto.
U utorak, prvog dana trgovanja nakon produljenog vikenda, na burzama u New Yorku zabilježeni su isti obrasci koji su karakteristični za cijelu godinu. Dow Jones je izgubio nekoliko bodova, dok je tehnološki Nasdaq ponovno ojačao (+0,32%) zahvaljujući djelomično novom porastu Nvidijinih dionica (+3,0%), koje su već prošli tjedan zbog visokih očekivanja vezanih uz umjetnu inteligenciju (rast Nvidijinih prihoda u drugom tromjesečju očekuje se čak 64% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine), snažno dobivajući. Cijena Nvidijine dionice u posljednjih je deset godina porasla za više od 11 tisuća posto. Drugim riječima: uloženo se vraća više nego stostruko.
Samo u utorak Nvidijine su dionice ojačale tri posto, lebdeći prvi put iznad 400 dolara. Dnevni vrhunac iznosio je 419 dolara, čime je Nvidijina tržišna kapitalizacija dosegla nešto više od trilijun dolara. U ovom elitnom klubu još su Apple (najvrednija tvrtka na svijetu s 2,76 bilijuna dolara), Microsoft, Alphabet (Google) i Amazon. Sve glasnije je upozoravao da je riječ o novom balonu koji bi mogao puknuti kao i prije 20 godina, kada je na bolan način okončano ludilo korporativnih "pikakoma". Nvidijine dionice su, naravno, precijenjene po svim pokazateljima, jer se njima trguje po 60 puta većoj budućoj zaradi po dionici (P/E) ili 22 puta većoj od budućeg prihoda (P/S).
U utorak se ističe pad cijena nafte. West Texas Intermediate nafta pala je više od četiri posto, skliznuvši natrag ispod granice od 70 dolara. Sličan pad dogodio se i kod Brent-a koji vrijedi dobra 73 dolara. U pozadini je zabrinutost vezana uz neodlučnost Kongresa da konačno podigne gornju granicu dopuštenog duga, a bliži se i sljedeća sjednica Opec+ kartela koja će se održati 4. lipnja. U prvom planu je pitanje hoće li članice dodatno smanjivati proizvodnju. Najnovije izjave ruskih naftnih dužnosnika pokazuju da je Rusija naklonjena zadržavanju proizvodnih kvota nepromijenjenima.
