GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nova era u odnosima Kina-EU

Nova era u odnosima Kina-EU
VIRUS I MEĐUNARODNI ODNOSI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.07.2020 / 19:29
Autor: Siniša Malus
KOLUMNA - Koronakriza je spustila odnose Kine i EU na do sada neviđeno nisku razinu otkako su formalno uspostavljene diplomatske veze prije 45 godina.

Godišnji samit EU-Kina koji se održao videokonferencijama 22. lipnja pokazao je nepomirljive razlike u pitanjima kao što su novo najavljeni hongkonški zakon o nacionalnoj sigurnosti, kibernetička sigurnost i ljudska prava. Osim toga, ništa se nije činilo primjetno uvjerljivim na gospodarskom frontu, gdje se Kina nije odazvala pozivu EU-a da finalizira prijeko potreban „zajednički sporazum o ulaganju“, koji se bavi pitanjima državnih subvencija i nabave. Suradnja na drugim kritičnim temama kao što su klimatske promjene, globalno upravljanje (uključujući reformu Svjetske trgovinske organizacije) i održivi razvoj čini se ograničena na puku retoriku, a ne na konkretne akcije kineske strane. 

Čak je i kinesko-europska suradnja na potencijalnim cjepivima koja se odnose na koronavirus i dalje skromna.

Angela Merkel, kancelarka Njemačke koja je protekloga tjedna preuzela predsjedništvo EU, imala je namjeru u susretu s najvišim kineskim dužnosnicima razjasniti do koje mjere se mogu na obostranu korist urediti ekonomsko-trgovinski i svi drugi odnosi dvije strane, ali je ipak odložila susret čelnika EU s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom koji je bio planiran za rujan u Leipzigu.

Njemačka kancelarka se ne slaže s Washingtonom da Kinu treba izolirati i svi europski lideri su zauzeli stav da Kina jest „sistemski rival“, ali i neophodan „strategijski partner“.

Štoviše, mnoge europske države, posebno one na istoku i jugu kontinenta, smatraju da Kina mora ostati trgovinski partner, kineske investicije u Grčku i Italiju su tamo ocijenjene kao dobrodošle, dok je mađarski premijer Viktor Orban mišljenja da je privlačan ne samo kineski ekonomski, već i autoritarni društveni model“.

Tamni oblaci su se ipak nadvili nad odnose s Pekingom, iako EU u Kini ne vidi opasnost po svjetski mir, za razliku od čelnika NATO-a Jensa Stoltenberga, a naročito Washingtona.

Čini se da je određeno razočaranje odnosima s Kinom nastupilo i u sedamnaest zemalja središnje i istočne Europe koje su dio inicijative Kina+17.

Od oko 126 milijardi kineskih ulaganja u Europsku uniju (bez Velike Britanije) između 2000-2019, manje od 10 milijardi USD bilo je usmjereno u regiju CEE, od čega je 5,5 milijardi USD otišlo samo u Poljsku, Mađarsku i Češku Republiku. Tijekom istog razdoblja, Njemačka je primila 25 milijardi, Velika Britanija 57 milijardi, a SAD čak 149,9 milijardi dolara kineskih investicija.

Unatoč toj stvarnosti, mehanizam 17 + 1 njegovao je zablude u vezi s odnosima Kine i CEE. Ako se kineski trendovi ulaganja u središnjoj i istočnoj Europi tijekom posljednjeg desetljeća nastave, regiji će trebati više od stotinu godina da bude jednako ekonomski povezana s Kinom koliko je zapadna Europa danas. Nakon osam godina „povećane“ prisutnosti Kineza u regiji Srednje i Istočne Europe, završena su samo četiri od oko 40 kineskih projekata. Kako bi spasila što se spasiti može, Kina je 2019. godine odlučila Grčku dodati u mehanizam 16 + 1, pretvarajući je u 17 + 1, tako da se sada može pohvaliti s uspješnijim projektima poput Pirejske luke.

Rumunjska je dobar prikaz opće situacije u regiji CEE. Da su se zapadnog promatrača 2013. godine pitali o odnosima Rumunjske i Kine, vjerojatno bi odgovorili da Rumunjska želi biti u krevetu s Kinom. Tada je Rumunjska bila domaćin samita 16 + 1, predložila i potpisala gotovo desetak projekata s Kinom, uključujući izgradnju nuklearnih, hidro i termoelektrana, i potpisala memorandum kojim se vlada obvezala da će pomoći Huaweiju da poveća svoju prisutnost u zemlji. Socijaldemokratski premijer bio je Kini bliski prijatelj, koja je proglasila Rumunjsku vrata Kine prema Europi i željela je bilateralne odnose podići na razinu strateškog partnerstva. Sedam godina i šest vlada kasnije, 2020. godine, niti jedan od tih projekata, koji su trebali iznositi 10 milijardi USD, nije niti otpočeo. Jedini razlog zbog kojeg su neke tvornice u Rumunjskoj bile pod kineskom kontrolom u ovom razdoblju je taj što su kineske tvrtke otkupile zapadne tvrtke koje su ih u početku posjedovale: Pirelli, Smithfield, Takata, Nidera i druge.

Što se tiče odnosa Kina-EU, teško da će se nešto značajnije događati prije epiloga američkih predsjedničkih izbora koji su na rasporedu u studenome. Čvršći diskurs iz Bruxellesa daleko je od tvrdog stava Trumpove administracije, jer je potonje praćeno trgovinskim sankcijama i ograničenjima protiv kineskih tvrtki na tlu SAD-a, uključujući Huawei. Aktualni jezik iz Washingtona možda nije baš diplomatski, ali također odražava radikalni dvostranački pristup Capitol Hilla te je natjerao saveznike SAD-a - uključujući i većinu Europljana - da preispitaju svoj odnos prema Kini.

Ako Joe Biden bude izabran za predsjednika, mogu se očekivati neke promjene koje će dovesti do transatlantskog pristupa. Što se tiče Kine, ona u konačnici svoj odnos sa SAD-om vidi kao prioritet broj jedan, što objašnjava trenutačni stav Pekinga koji se svodi na "wait and see".

Tagovi: kineske investicije, odnos Kine i EU, Xi Jinping, Viktor Orban, Luka Pirej, Kina+17, Angela Merkel, Huawei, koronakriza, Siniša Malus, Europska unija
PROČITAJ I OVO
Deset korisnih aplikacija za život i poslovanje u velikom gradu
KORISNA ZNANJA
Deset korisnih aplikacija za život i poslovanje u velikom gradu
KOLUMNE - Mobilni telefoni na izvestan način danas predstavljaju našu ekstenziju, budući da ih gotovo ne ispuštamo iz ruku.
Posrnuli Bog nogometa
MARADONA
Posrnuli Bog nogometa
KOMENTAR - Usprkos svim svojim nedostacima, usprkos svim skandalima – Argentinci obožavaju „svog“ Diega Maradonu. Ali, ne samo zbog njegovog nogometnog genija, već i zbog toga što im je uvijek davao osjećaj da je jedan od njih, s istim brigama i nevoljama, i s istim slabostima i osjećanjima.
Kulturna baština u doba koronakrize: Ubrzani pomak prema digitalnom
OSJETLJIVO
Kulturna baština u doba koronakrize: Ubrzani pomak prema digitalnom
ANALIZA - U nametnutoj fizičkoj distanci i nemogućnosti uobičajenog odvijanja kulturnih aktivnosti u kulturnim prostorima, kriza COVID-19 i dalje oslabljuje već ionako krhak i osjetljiv sektor.
Veran Matić, uvijek ispravan
GESTE I LJUDI
Veran Matić, uvijek ispravan
KOMENTAR - Veran Matić, danas već pedesetosmogodišnjak, od 1989. najprije je osnivač pa direktor Radija B-92, kojim je gospodario i upravljao svih ratnih godina. Bila je to uloga njegova života, naročito važna za one pred kojima je neki dan kleknuo i pomolio se.
Kako su Finci pobijedili koronu?
KLJUČ USPJEHA
Kako su Finci pobijedili koronu?
KOMENTAR - Nose li se Finci bolje s pandemijom koronavirusa zato što su „nedruštveni“ ili zato što imaju jaku socijalnu državu? Stopa zaraze COVID-om 19 u ovoj zemlji je najniža u cijeloj Europi. U čemu je ključ uspješnosti?
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE