Među glavnim svjetskim ekonomijama, Kina će ostati jedina koja je ostvarila pozitivan ekonomski rast. OECD predviđa da će svjetska ekonomija zabilježiti rast od 4,2 posto u 2021. godini, a kineska ekonomija će imati rast od osam posto. U izvještaju OECD ističe se da će kineski ekonomski rast 2021. godine doprinijeti rastu svjetske ekonomije za više od jedne trećine.
Sve više podataka objavljenih u posljednjih nekoliko tjedana svjedoči o tome da se kineska ekonomija nezaustavljivo oporavlja.
Indeks koji mjeri „raspoloženje” menadžera zaduženih za nabavke u sektoru proizvodnje, što je ključni pokazatelj obujma produkcije u kineskim tvornicama, u studenom bilježi najvišu vrijednost u posljednjem desetljeću. Ekonomski barometar svakog mjeseca sastavlja medijska grupacija Caixin, specijalizirana za financijske teme, i to s analitičarima podataka iz tvrtke IHS Markit. Caixin China General Manufacturing Purchasing Managers' Index (PMI), porastao je s listopadskih 53,6 bodova na aktualnu razinu od 54,9 bodova. Indeks je na većoj razini posljednji put bio u studenom 2010.
Prije dva tjedna objavljen je podatak o rastu direktnih stranih investicija u Kinu.
Prema službenim kineskim izvorima, direktne strane investicije (FDI) u Kini je u prvih devet mjeseci ove godine porastao 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, unatoč pandemiji. U rujnu je FDI iznosio 14 milijardi dolara, što je rast od čak 25 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan, a investicije su rasle kontinuirano od travnja. U listopadu je rast izravnih stranih investicija bio 18 posto. U kineskome Ministarstvu trgovine, štoviše, sada smatraju da investitori na njihovu zemlju gledaju kao na "sigurnu luku" te navode kako kompanije poput BMW-a, Siemensa, LG-ja i Toyote planiraju tamo velike investicije
Istodobno, kineske investicije globalno su u opadanju. Lani su kineske izravne investicije u svijetu iznosile 77 milijardi dolara, što je pola od iznosa realiziranog 2017. godine. Posljedica je to dobrim dijelom političkih odluka kineskih vlasti koje su ograničavale odljev kapitala i inozemne poslovne poteze svojih velikih kompanija (dakako, i snažnije kontrole kineskih investicija na Zapadu te trgovinskog rata koji je nastupio s dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD-a), a istodobno su olakšale ulazak stranom kapitalu u raznim sektorima, pogotovo u financijskom.
Velike se promjene u sjeni pandemije događaju i u globalnim razmjerima. Kina je u prva tri tromjesečja bila najveći trgovinski partner Europske unije, pretekavši Sjedinjene Države, što je posljedica epidemije covida-19 i naglog skoka kineske gospodarske aktivnosti.
U prvih devet mjeseci 2020., razmjena EU-a i Kine dosegla je tako 425,5 milijarda eura a razmjena EU-a i SAD-a iznosila je u istom razdoblju 412,5 milijarda eura, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. U istom razdoblju 2019. razmjena EU-a s Kinom bila 413,4 milijarde, odnosno s SAD-om 461 milijardu.
Unatoč epidemiji covida-19 i veoma snažnoj gospodarskoj krizi u prvom tromjesečju, kinesko gospodarstvo je ponovo u usponu a potrošnja je u listopadu čak premašila lanjsku razinu, navodi INSEE.
Samo u trećem tromjesečju domaća potražnja je potaknula uvoz europskih proizvoda u Kinu, "napose u automobilskom i u sektoru luksuznih proizvoda, ali i telekomunikacija u očekivanju američkih sankcija Huaweiju", dodaje francuski zavod.
Od pozitivnog kineskog ekonomskog razvoja unutar EU-a bi mogla profitirati prije svih - Njemačka. Nijedna druga zemlja EU ekonomski nije toliko snažno povezana s Kinom, kao što je to najveća europska ekonomija: za gotovo polovinu (48,5 posto) ukupnog izvoza EU u Kinu, u 2019. godine je bila zaslužna Njemačka. Njemačka ima razmjenu s Kinom koja je skoro četiri puta više nego trgovina s Francuskom, koja je na drugom mjestu u EU kada je riječ o poslovanju s Kinezima. Najviše u Kinu izvoze njemački proizvođači automobila i strojeva, a sve više se izvoze i poljoprivredni proizvodi poput svinjskog mesa.
Zbog posljedica pandemije, Kina je u posljednje vrijeme za Njemačku postala još važniji partner: u drugom kvartalu 2020. godine, po snazi druga svjetska nacionalna ekonomija, ona kineska je bila najveće njemačko izvozno tržište – po prvi put uopće. Nije ni čudo, obzirom na to koliko su najvažnija tržišta za izvoz njemačkih roba i usluga (ona u EU i SAD-u) ispaštala i još uvijek ispaštaju zbog posljedica pandemije koronavirusa.
Sve ovo što čitate tek je početak novog kineskog modela gospodarskog rasta koji će se temeljiti na tehnološkim inovacijama i internom krugu proizvodnje i potrošnje i istodobnom povećanju uvoza visokokvalitetne robe i usluga. Kina će težiti kvalitetnijem gospodarskom rastu kroz razvojni model "dvojne cirkulacije", čiji će motor biti tehnološke inovacije.
Strategija "dvojne cirkulacije" predviđa naglasak na "domaći promet", interni ciklus proizvodnje, distribucije i potrošnje, potpomognut domaćim tehnološkim inovacijama, i paralelno poticanje međunarodnog prometa.
"Naš novi obrazac razvoja nije zatvorena domaća cirkulacija, već otvorena paralelna cirkulacija domaćih i međunarodnih tokova koji će se međusobno poticati", naglasio je kineski predsjednik Xi Jinping.
"Smanjit ćemo carine i institucionalne troškove ... i proširiti uvoz visokokvalitetnih proizvoda i usluga iz svih zemalja", najavio je kineski predsjednik.
I tako, pomalo se ostvaruje ono o čemu smo pisali na ovom mjestu već u nekoliko navrata. Kina se oporavlja najbrže i za vjerovati je da će i ranije nego što se očekivalo zamijeniti Sjedinjene države na tronu najvećih svjetskih ekonomija.
