Naime, nakon ruskog napada na Ukrajinu ono se pogoršalo u tolikoj mjeri da je pad pokazatelja bio veći nego pri izbijanju pandemije covida-19; smanjen je za 93,6 bodova, na minus 39,3 boda. Ulagače najviše zabrinjavaju učinci rasta cijena na korporativne marže. Možemo očekivati pad marže tvrtki u njemačkom gospodarstvu ove godine, što je tipičan predznak recesije.
Ovu godinu obilježit će i pooštravanje monetarne politike na račun visokog rasta cijena. Prvi put od 2018., predsjednik američke središnje središnje banke Jerome Powell povisio je osnovnu kamatnu stopu za četvrtinu boda na između 0,25 i 0,5 posto, signalizirajući još šest povećanja i početak spašavanja Fed-a od 9 bilijuna dolara. Rekao je da je inflacija previsoka, tržište rada pregrijano, a stabilnost cijena "preduvjet" za američke Federalne rezerve, koje se trenutno suočavaju s najvećim cjenovnim pritiscima u posljednjih 40 godina. Godišnja stopa inflacije u Sjedinjenim Državama porasla je na 7,9 posto u veljači, najviše od siječnja 1982. Energija, čija je cijena porasla za 25,6 posto na godišnjoj razini, dala je glavni doprinos rastu cijena.
Ovakva situacija obično dovodi do težih tržišnih uvjeta nego što smo navikli u posljednjih godinu dana. Istodobno, agresija u Ukrajini stvara dodatnu neizvjesnost na burzama.
To nas dovodi do ETF fonda s akronimom GLD ETF, koji prati cijenu zlata. Inače, ETF-ovima se trguje na isti način kao i dionicama. ETF je fond koji prati određeni indeks i može sadržavati korporativne dionice, obveznice, robu, valutu ili bilo koji drugi financijski instrument. U našem slučaju, GLD ETF prati kretanje cijene zlata i kao takav je pogodan za kupnju onim investitorima koji žele ulagati u zlato ili žele biti izloženi ulaganju u cijenu zlata. Dioničari nemaju izravno vlasništvo nad imovinom ETF-a, ali prednost ovih fondova je što su opterećeni nižim troškovima upravljanja zbog pasivne strategije ulaganja, pa su stoga naknade za ETF-ove puno niže nego za investicijske fondove, s tipično većim povratom.
