Narodni heroj Huawei

Razlog zbog kojega je 5G postao političko ratište između Kine i SAD-a je taj što američke kompanije gotovo da uopće ne sudjeluju u razvoju ove tehnologije, tj. ne proizvode niti jedan od njenih ključnih komponenata. Pošto je Silicijska dolina nespremna dočekala dolazak 5G tehnologije, koja će diktirati tehnološke smjerove razvoja u budućnosti, SAD-u ne preostaje ništa drugo nego da u svijetu lobira za švedski Ericsson i finsku Nokiu, te vodi javnu kampanju i sudskim zabranama ograničava utjecaj kineskog ZTE-a te posebno Huaweija, globalnog predvodnika u razvoju 5G tehnologije.

A Kina je konačno dočekala priliku da preuzme globalno vodstvo u razvoju telekomunikacijske tehnologije, i to na način da cijelom svijetu izgradi „bežičnu informacijsku kralježnicu“ preko koje će uskoro teći gotovo sve. Prilika je to koja se pruža jedanput u 100 godina, a koju je Kina pažljivo planirala još od 2012. godine, te ju u konačnici ugradila u svoju 13. petoljetku, onu iz 2016. godine. U Kini, ali i inozemstvu, 5G će postati osnova za novu generaciju industrijskog i tehnološkog razvoja.

Izvjesno je kako će 5G tehnologija donijeti veće kapacitete i brzine toka podataka, te osovinu spajanja na Internet stvari (Internet of Things, IoT): samo-konfigurirajuću, prilagodljivu i kompleksnu mrežu povezanih fizičkih uređaja koje će međusobno komunicirati u realnom vremenu (u milisekundama). IoT će, prema budućem standardu, moći bežično povezati milijun digitaliziranih uređaja na prostoru od jednog četvornog kilometra. Amazon, Google, Apple te Xiaomi su među prvima krenuli u digitalizaciju uređaja iz našeg kućanstva koji će se spajati na IoT. Pećnice, perilice za rublje, kuhala za rižu, osvježivači zraka, usisavači, TV uređaji i mnogi drugi su samo najočitiji primjeri kućanskih uređaja kojima se već sada može upravljati preko mobitela, ili glasovnim naredbama.

Primjena 5G tehnologije u ovome trenutku izgleda gotovo bezgranična, jer trenutno nitko ne može u potpunosti predvidjeti u kojim će se sve smjerovima ona razvijati. Posebno važan faktor će biti umjetna inteligencija jer će, u kombinaciji s nadzornim kamerama koje mogu prepoznavati objekte i ljudska lica u pokretu, moći automatski donositi odluke. Primjerice, pozivati policiju na intervenciju ili vatrogasce u slučaju požara. Ili uključivati grijanje u kući onog trenutka kada napustimo radno mjesto, te upravljati našim i svim vozilima u gradu povećavajući sigurnost i brzinu kretanja.

Kina je već sada instalirala barem 200 milijuna nadzornih kamera diljem svojih gradova, od kojih veliki dio njih može prepoznavati ljudska lica. Ovu tehnologiju je od Kine već kupila i Srbija, nakon urbane legende o pronalasku srpskog bjegunca u Kini pomoću nadzornih kamera za prepoznavanje lica koje su ga u Kini locirale kroz nekoliko sati, nakon prethodnog višetjednog neuspješnog traganja za njim u samoj Srbiji. Impresionirani Vučić je tako naložio instalaciju tisuću nadzornih kamera na 800 lokacija u Beogradu, vjerojatno kako bi identificirao najglasnije prosvjednike.

Kineska i američka lobiranja oko toga čiji će uređaji podržavati globalnu 5G mrežu su još uvijek na početku, ali ishod ove borbe će vjerojatno kreirati naredna desetljeća tehnološkog razvoja, pa i budućih političkih utjecaja na međunarodnu zajednicu. SAD gradi atmosferu nepovjerenja prema kineskim proizvođačima, šireći priču o špijunaži od strane Kineske komunističke partije te ugrožavanju nacionalne sigurnosti, dok Huawei u Kini polako postaje nacionalni simbol borbe i otpora moćnim međunarodnim silama.

Upletanje Trumpove vlade u slobodno tržište zbog Huaweija je započelo 2018. godine. Nakon već dogovorene suradnje američkog AT&T-a i Huaweija, koje bi desecima milijuna njihovih pretplatnika dalo mogućnost odabira tadašnjih modela mobitela Huawei, američka Vlada je stavila zabranu na ovu suradnju, a nekoliko mjeseci kasnije i zabranila svojim državnim institucijama i agencijama kupovinu opreme kompanije Huawei, zbog navodnih sigurnosnih propusta. U prosincu 2018. godine, slijedilo je uhićenje glavne financijske direktorice Meng Wanzhou u Kanadi zbog navodnih financijskih malverzacija, koja je ujedno i kćer osnivača Huaweija, Rena Zhengfeija.

U 2019. godini je uslijedila američka zabrana svim američkim kompanijama da posluju s Huaweijem, što je doprinijelo i općim američko-kineskim trgovinskim ratom. Huawei je posebno pogođen zbog ovisnosti o američkim dobavljačima čipova, ali i zbog nemogućnosti korištenja Google alata. Jer, tko izvan Kine bi uopće razmatrao kupnju Huaweijevih mobitela ako ne može koristiti tražilicu Google, Gmail ili YouTube?

Iako izostaju konkretni dokazi na američke optužbe i o tome kako je Huawei povezan s kineskom vojskom, subvencioniran je i sluša naloge Komunističke partije Kine te špijunira svoje međunarodne korisnike, a SAD relativno uspješno lobira protiv korištenja Huawei-jeve 5G tehnologije u zemljama s engleskim govornim područjem: Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu. Ipak, za Huawei bi ključna mogla biti odluka zemalja Europske unije, poglavito Njemačke, Francuske i Italije, s obzirom da je Europa najveće tržište za Huawei izvan Kine.

Statusu Huaweija kao nacionalnog junaka u Kini doprinosi i neobična vlasnička struktura kompanije. Osnivač kompanije, Ren Zhengfei, je najveći pojedinačni dioničar kompanije sa tek 0.94 posto vlasničkog udjela, dok preostalih 99.06 posto kompanije posjeduje čak 104,572 zaposlenika kompanije (od njih ukupno 194 tisuće zaposlenih) koji tako u većinskom dijelu odlučuju o poslovnom smjeru razvoja kompanije. Ovakva „narodna“ vlasnička struktura ujedno stvara i agresivnu „svi za jednoga, jedan za sve“ radnu kulturu, u kojoj zaposlenici daju svo svoje vrijeme i radnu sposobnosti kompaniji, te time dobivaju i snažnu potporu kineske javnosti.

Narodni heroj Huawei je tako nositelj razvoja 5G tehnologije u Kini, ali i u inozemstvu, jedan od najvećih kineskih ulagača u istraživanje i razvoj u visokim tehnologijama, te posjeduje gotovo 100 tisuća patenata u visokim tehnologijama, novim materijalima ili prijenosnim standardima. Huawei drži i najveći broj do sada potpisanih ugovora za instalaciju 5G mreža u svijetu, 91 (podatak iz veljače 2020.), ispred Ericssona sa 86, te Nokije sa 69. Huawei potpuno dominira u Africi s prisutnošću u 40 zemalja (od ukupno njih 54), od kojih su se mnoge već obvezale na suradnju s Huaweijem na području 5G tehnologije, uslugama u oblaku i drugo.

Bez obzira na sve probleme, u ovom globalnom projektu za prevlast oko 5G tehnologije, rijetko tko će se kladiti protiv kineskog uspjeha.

* bila je ovo priča o posljednjem od tri najveća kineska projekta za globalnu popularnost i dominaciju; o prethodnima možete pročitati u prijašnjim kolumnama: Kina – bratstvo i bogatstvo.