Manjak kontejnera postao globalni problem

Globalna nestašica kontejnera trend je koji je na tržištu prisutan već mjesecima, a čini se da se za to ponajprije može okriviti sjevernoamerički kontinent.

Nova analiza danske konzultantske tvrtke Sea-Intelligence pokazuje koliko je Sjeverna Amerika kriva za ozbiljne neravnoteže opreme koje izazivaju globalnu industriju brodskih kontejnera.

Sporo upravljanje kontejnerima na kontinentu dugo je bilo izvor poremećaja u lancu opskrbe i vodeći uzrok nestašice praznih kontejnera u Aziji, ali nikad u mjeri u kojoj je to danas.

Prije pandemije Sjeverna Amerika bila je strukturno odgovorna za 40-45% prazne neravnoteže potrebne u Aziji, prema analizi Sea-Intelligencea. Nakon rane nestabilnosti pandemije, to se naglo promijenilo, tako da je Sjeverna Amerika sada strukturno odgovorna za 55-60% neravnoteže u Aziji. Sea-Intellligence upozorio je u svom najnovijem tjednom izvještaju da se strukturne neravnoteže u lancu opskrbe povezane s praznim spremnicima ne približavaju normalizaciji. Američki regulator, Federalno pomorsko povjerenstvo, ispituje pitanje dostupnosti opreme kao dio opsežne istrage kaosa u opskrbnim lancima koji je u posljednjih osam mjeseci pogodio nacionalne luke, trgovce i izvoznike.

Najnoviji podaci iz PIERS-a, koji prati američki uvoz i izvoz, pokazuju da je količina kontejnera iz Azije u SAD u ožujku porasla za nevjerojatnih 90% u odnosu na ožujak 2020. Čak i kada se uspoređuje brojka iz ožujka 2021. s pretpandemijskim razdobljem u ožujku 2019., rast obujma povećan je za rekordnih 57%.

Povećali su se i troškovi iznajmljivanja kontejnera, ali i putni troškovi. Transport standardnog kontejnera (40 stopa ili 12 metara) brodom iz luke u Kini, prije pandemije stajao je oko 1000 američkih dolara – trenutačno se kreće i do 10.000 američkih dolara. Deset puta više!

Rast cijena je uvijek znak neravnoteže na tržištu. U ovom slučaju to znači povećanje potražnje (za kontejnerima ili brodskim prostorom) uz stagnaciju ili čak opadanje ponude.

Trenutačno nedostaje i brodova teretnjaka. “Gotovo da nema rezervnih brodova”, rekao je Rolf Habben Jansen, izvršni direktor logističke grupe Hapag-Lloyd za Der Spiegel. Mnogi brodovlasnici posljednjih godina malo su ulagali u svoju flotu. Kratkoročno neće biti ni više brodova – a niti više kontejnera.

Ali problem kontejnera nije u tome da ih navodno ima premalo. Kontejneri se gotovo nikad ne koriste samo za jednokratni prijevoz – kontejner s kineskim igračkama stiže u europsku luku, i čim se istovari – ponovno se tovari – recimo njemačkim dijelovima za strojeve koji onda idu u Aziju ili Sjevernu Ameriku.

Već godinu dana, od izbijanja pandemije, ustaljeni red vožnje između kontinenata više ne funkcionira.

Sve prekooceanske luke u Europi trpe posljedice zbog sve većih kašnjenja u interkontinentalnom prometu. Kapacitet najveće europske luke sada doseže svoje granice, rekao je početkom tjedna glasnogovornik Luke Rotterdam. Infrastruktura se ne može proširiti tek tako, dodao je: “Moramo se zadovoljiti onim što imamo u dokovima, dizalicama i terminalima koje imamo”.

Kašnjenja brodova mogu se osjetiti i u zaleđu jer svaki uvozni kontejner ubrzo se pretvara u izvozni kontejner: “Što brodovi više kasne, to duže čekaju izvozni kontejneri, oni stoje u terminalima”.

Ali to nije spriječilo neke poput cargo-partnera da unatoč svim navedenim problemima održi svoje poslovanje stabilnim, te i dalje bude pouzdan odabir za organizaciju pomorskog transporta bez obzira radi li se o prijevozu medicinske opreme i potrepština ili bilo kojoj drugoj vrsti robe.

Zoran Starčević, direktor cargo-partnera Hrvatska, navodi: “Potpomognuti mrežom naših ureda i agenata diljem svijeta, dobroj povezanosti s brodarskim kompanijama, naši iskusni zaposlenici uspijevaju riješiti sve prepreke vezane uz uslugu brodskog transporta. Pouzdane usluge i rješenja koje nudimo osigurati će siguran i u roku prijevoz vaše robe od/do svih kontinenata. Dugogodišnje iskustvo i poslovni odnosi s mnogim brodarima omogućuju nam prostor za fleksibilno djelovanje, pronalazak prostora na brodu, pronalaženje najoptimalnijih ruta, te kreiranje najboljih uvjeta prijevoza”.

Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) pozvala je regulatore da se založe za veću transparentnost u sektoru brodskih kontejnera usred dugotrajnog razdoblja rekordnih stopa i zakazanih vremenskih rezultata vodećih svjetskih linijskih brodova.

UNCTAD je prije desetak dana objavio Policy Brief u kojem ispituje zašto su vozarine porasle, zajedno s preporukama vladama da pokušaju suzbiti bilo kakve linijske pokušaje prisiljavanja tržišnih uvjeta.

UNCTAD je prognozirao da će se trenutačni nagli rast cijena tereta potrajati i dobrim dijelom 2021. Također primjećuju da se dugoročno kreatori politike trebaju usredotočiti na daljnje reforme u olakšavanju trgovine i lukama, poboljšano praćenje i predviđanje, kao i jačanje nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.