Povijesno gledano, zadnjih pet dana stare godine i prva dva dana nove godine gotovo su uvijek bili pozitivni (u cjelini), no ovaj put obrazac je poremećen petkovom izradom dobiti. Čudno, zapravo, jer teoretski ima smisla pričekati novu godinu s prodajom, čime se porezna obveza (plaćanje poreza na kapitalnu dobit) odgađa za godinu dana. Pojavljuje se nekoliko teorija zašto se rast ne nastavlja. Prvo se čini najlogičnijim: ovogodišnji rast (njujorški S&P 500 porastao je 26%) već je bio toliki da se prije ili kasnije očekivala korekcija. Druga teorija govori o preuređenju portfelja velikih investitora koji žure povećati novčane rezerve. One su bile na najnižoj razini u povijesti za institucionalne ulagače neposredno prije sastanka Feda u prosincu, no s druge strane, bile su izložene dioničkim ulaganjima s rekordnim udjelom.
Šuška se i da mirovinski fondovi zadnjih dana godine prodaju dionice i kupuju sigurnije obveznice. U svakom slučaju, rast Djeda Mraza ("miting Djeda Mraza") ovaj bi put mogao izostati, a na putu prema dolje u petak, dionice obitelji Sedam veličanstvenih (Microsoft, Apple, Tesla...), koje imaju u S&P indeks 500 već ima težinu od 33 posto i zaslužan je za čak 85 posto rasta S&P-a od izbora 5. studenog. Nvidijine dionice ove su godine porasle za 185 posto (nakon što su prošle godine porasle za 236 posto), Tesline za 74 posto, Appleove za 38... To što samo šačica dionica u S&P indeksu ima toliku snagu, može biti problem u budućnosti . Ako samo nekoliko od tih "Big Tech" tvrtki razočara s profitom, cijelo će tržište propasti.
Slaba izvedba burze u New Yorku u prosincu poklapa se s rastućim prinosima na državne obveznice. U slučaju američke desetogodišnje obveznice prinos se opasno približava pet posto, što je već ozbiljna prepreka nastavku bikovskih kretanja na burzama. Otkako je američka središnja banka prije tri mjeseca započela ciklus smanjenja stopa, još je neobičnije da prinosi na obveznice rastu. Sredinom rujna traženi prinos na desetogodišnju obveznicu bio je 3,64 posto, sada je postotni bod veći. U prethodnim ciklusima bilo je drugačije: prinosi na obveznice su pali ili barem ostali na sličnoj razini tri mjeseca nakon prvog Fedovog smanjenja kamatne stope. Ova je godina drugačija ponajviše zbog straha da će se inflacija vratiti i da će Fed iduće godine biti vrlo nevoljko smanjivati kamatne stope.
Ekonomski podaci su ohrabrujući, tržište rada je robusno, inflacija je i dalje tvrdoglava i zapravo je malo porasla, ali za sada ne prijeti financijskim tržištima. I ECB i FED najavili su daljnje smanjenje kamatnih stopa. Prilično agresivna fiskalna politika igra važnu ulogu, što dolijeva ulje na vatru rast profita poduzeća, ili će tečajevi početi graditi burzovni balon. Rezultat oba puta je sasvim jasan: u prvom slučaju nastavak trenda uz pojedinačne zdrave korekcije, au drugom slučaju. velikog kolapsa, koji će tečajeve vratiti na održivije razine.
Zanimljivo je da je SAD (iako ima veći gospodarski rast od Europe i znatno veći rast burze već drugu godinu zaredom) tek na 20. mjestu ljestvice najuspješnijih gospodarstava koju ponovno sastavljaju britanski tjednik The Economist. Nakon što je prošle godine "pobijedila" Grčka, ove je godine na prvom mjestu Španjolska, a slijede je još četiri europske zemlje: Irska, Danska, Grčka i Italija. Economist je razmatrao pet čimbenika: rast BDP-a, performanse domaćeg tržišta dionica, inflaciju, nezaposlenost i proračunski deficit. Analizirao je samo 37 najrazvijenijih zemalja, a Slovenija je zasjela odmah iza Njemačke, točnije na 24. mjestu.
Po rastu burze (+37,1%) čak je na prvom mjestu (druga je Mađarska s rastom od 31,6%), a lošiji ukupni poredak rezultat je pogreške Economista koji je Sloveniji pripisao samo 0,3-postotni rast na godišnjoj razini. Kad bismo u obzir uzeli realnu brojku (rast od 1,4 posto), Slovenija bi vjerojatno bila među prvih deset.
