Kvalitetno zdravstvo mora postati važan turistički adut

Za sobom će ostaviti mnoge gospodarske sustave oslabljene, ili čak uništene. Mnoge su dionice sada već dostigle vrijednosti niže od onih 2008. godine kada je slom svjetskih burzi i bankovnog sustava ozbiljno poljuljao i opustošio mnoga gospodarstva. Posljedične štete možemo samo predviđati, jer slična situacija za trenutno postavljeni globalni ekonomski model novost je za sve.

Turisti su epidemiološki važna populacija, kako zbog svoje pokretljivosti i potencijala da budu izloženi bolestima izvan svoje matične zemlje, tako i zbog mogućnosti da mogu poslužiti kao prijenosnici bolesti iz jedne zemlje u drugu. U posljednih 10-ak godina turistički sektor se više puta suočavao sa sličnim prijetnjama, uključujući ebolu, chikungunya groznicu i zika virus, ali nikada u ovakvom obimu.

Evoluirajuća epidemiologija bolesti, sve veća prevalenca antimikrobnih lijekova te razvoj novih cjepiva i profilaktički tretman, doprinijeli su stvaranju stalnih potreba za praćenjem kretanja turista. Upravo je to razlog zašto su epidemiološke službe mnogih zemalja, uključujući i Hrvatsku, imale vrlo jasnu sliku na koji način će corona virus prijeći granice država, i kako treba postupiti čim se evidentira prvi slučaj zaraze.

Jedan od najvećih i najvažnijih svjetskih turističkih sajmova, ITB u Njemačkoj, otkazan je u zadnji tren pod obrazloženjem da se želi zaštititi zdravlje izlagača i posjetitelja. I izlagači i posjetitelji su turistički profesionalci koji su na ovaj način poslali zabrinjavajuću poruku turističkom tržištu širom svijeta.

Koncem prošloga tjedna oglasio se i ministar turizma Gari Cappelli s poprilično umirujućom objavom da se zapravo ne očekuju veći poremećaji: „Daljnje širenje koronavirusa u Hrvatskoj i ostatku Europe teško je projicirati, ali za očekivati je da će se odraziti na turističke rezultate prvog kvartala, iako ne previše, jer je u tom kvartalu i inače turistički promet slabiji, a udjel u ukupnim godišnjim prihodima od turizma oko pet posto“ .

Ova izjava nije umirila, niti je naišla na odobravanje turističkog sektora, jer se prodajni uredi i velikih i malih turističkih subjekata upravo u predsezoni bore za svakoga gosta, a glavna sezona koja bi trebala donijeti najviše prihoda prodavat će se kao Last minute, što nikako nije dobro. Prošla su ona vremena kada je Last minute imao višu cijenu od redovne.

S druge strane, ministar zdravstva Vili Beroš odlično kontrolira situaciju, vrlo je dobro upoznat sa svim segmentima sustava koji sudjeluje u prevenciji i provedbi zdravstvene zaštite. Unatoč početnim kritikama koje su mu upućene, a koje su vjerojatno bile i posljedica svjetske histerije oko corona virusa, tenzije su bitno smanjenje i vrlo je jasno da su stvari pod kontrolom.

Položaj UNWTO-a prema zdravstvenoj sigurnosti turista definiran je prije dva desetljeća i može se pronaći u priručniku WTO-a „Sigurnost turista, praktične mjere odredišta“, a podijeljen je u dva glavna segmenta:

a) Rizici za zdravlje povezani s putovanjima zajednički su problem i odgovornost svih koji sudjeluju u turizmu (zdravstvena zaštita, turistička industrija i turisti)

b) Ključni čimbenici zdravstvenog rizika tijekom putovanja su: odredište, trajanje putovanja, svrha putovanja, ponašanje turista, kao i sigurnost (lokalne) zdravstvene zaštite, smještajni standardi, kvaliteta hrane i vode te sanitarna i higijenska svojstva okoliš na odredištu.

Turizam je po prirodi gospodarska grana u koju je uključeno mnogo sudionika, a zdravstveni sustav ima važno mjesto u organizacijskom lancu Republike Hrvatske.

Odgovornost za zdravlje svih sudionika u turizmu mora preuzeti cjelokupna zajednica.

Pouzdan i siguran sustav zdravstvene zaštite kod ovako izvanrednih situacija izuzetno je važan faktor kod odabira turističkog odredišta za sljedeće putovanje.

Dosadašnji kontrolirani razvoj situacije s corona virusom u Hrvatskoj veliki je plus za hrvatski turizam i odlična promocija hrvatskog zdravstvenog sustava. Igor Rudan je u nedjeljnoj emisiji NU2 izjavio: „Ako bi takav virus ušao u neku disfunkcionalnu državu onda se tome ne bi moglo stati na kraj“ - što zapravo govori da je hrvatski zdravstveni sustav organiziran, profesionalan.

U svjetlu velikog broja medicinskog osoblja koje je napustilo državu, vjerojatno sada tek postajemo svjesni koliko je važno taj sustav održati zdravim i operativnim. Hrvatski turizam koji čini gotovo 20% BDP-a osjetljiva je gospodarska grana koja treba podršku cjelokupnog društvenog sustava i stabilnu političku situaciju da bi mogao funkcionirati.

Odredišta na kojima su smještaj, higijena i sanitarna zaštita, medicinska njega i kvaliteta vode visokog standarda predstavljaju relativno male ozbiljne rizike po zdravlje turista, osim onih s već postojećom bolešću. Isto je i s poslovnim putnicima i turistima koji posjećuju većinu većih gradova i turističkih središta i borave u kvalitetnom smještaju. Suprotno tome, odredišta u kojima je smještaj nekvalitetan, higijena i sanitarni uvjeti neadekvatni, medicinske usluge ne postoje, a čista voda nije dostupna, mogu predstavljati ozbiljne rizike za zdravlje turista.

Hrvatska je sigurna zemlja, s razvijenim sustavom medicinske zaštite.

Ministarstvo turizma i HTZ u tom bi smjeru trebali doraditi postojeće promotivne kampanje. Mediji i javne osobe trebaju poduprijeti ove stavove na sve načine, te umjesto širenja panike i senzacionalističkih crnih naslova situaciju bi trebali okrenuti u pozitivnom smjeru, stvoriti ozračje optimizma, i od Hrvatske sigurnu oazu za turiste.

U cjelokupnoj situaciji ovakav bi pristup trebao biti iskorak u prezentaciji Hrvatske kao zdrave zemlje pune života.

Da, to je i odgovor na naše pitanje iz naslova.