Koliko će Fed biti agresivan?

Ključno pitanje sada glasi: koliko će Fed biti agresivan?

Uz visoke cijene energenata, američka je inflacija u svibnju dosegla 8,6 posto, nakon 8,3 posto u travnju. Nada da je vrhunac već u proljeće (inflacija je u ožujku iznosila 8,5%) temeljila se dakle na klimavim temeljima. To je najveći godišnji rast cijena od 1981. Samo u svibnju ubrzanje je bilo 1%, što je više nego što ekonomisti očekuju (0,7). Temeljna inflacija, isključujući cijene hrane i energije, iznosila je 6%.

Prema svim parametrima, dakle, rast cijena daleko premašuje Fed-ov cilj od 2%. Federalne pričuve SAD-a na sastanku u lipnju u utorak i srijedu, naravno, neće oklijevati i gotovo sigurno će ponovno podići kamatne stope za barem pola postotnog boda (neki strahuju da čak i za 0,75 postotnih bodova). Slično će biti i u srpnju, a svježe prognoze pokazuju porast od najmanje 50 baznih bodova i na rujanskoj sjednici. Pitanje je koliko će to pomoći, jer inflacija dolazi uglavnom sa strane ponude, na koju Fed ne može utjecati.

Raspoloženje američkih potrošača, prema mjerenju Sveučilišta Michigan, također se naglo pogoršalo u lipnju, jer je indeks pao s 58,4 boda u svibnju na 50,2 boda, što je razina usporediva s recesijom s početka 80-ih. Uz takve vijesti, pad na Wall Streetu ne iznenađuje. Dow Jones je u petak izgubio gotovo 880 bodova (2,7%), svih 30 dionica koje čine ovaj indeks izgubilo je vrijednost. Slično je bilo i u Europi, gdje je STOXX 600 skliznuo za 2,7 posto, a talijanski MIB za više od pet posto.

Europska središnja banka već je u četvrtak ohladila tržišta, najavljujući da će sljedećeg mjeseca povisiti kamatne stope, nakon čega slijedi novi rast u rujnu, vjerojatno za 50 baznih bodova ako se inflacija ne uspori.

S pravom se postavlja pitanje hoće li ovakvo poskupljenje novca dovesti do recesije i kako će se zadužene tvrtke i zemlje nositi s takvom situacijom. Prinosi na državne obveznice opasno rastu, pri čemu je talijanska 10-godišnja obveznica zahtijevala povrat od 3,85 posto, a njemačka obveznica od 234 boda, najviše od ožujka 2020.

Prema Financial Timesu, ECB bi mogla kupovati obveznice ranjivih zemljama, a time bi pomogli samo kratkoročno.

Traženi prinos na američku 10-godišnju obveznicu iznosi 3,16%, što je jedan od razloga pada rizičnih ulaganja poput dionica i kriptovaluta (bitcoin je prošle noći pao ispod 27.500 dolara).