GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Klimatske promjene i turizam – mjere za održivu budućnost

Klimatske promjene i turizam – mjere za održivu budućnost
ODRŽIVI TURIZAM
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.08.2022 / 07:52
Autor: dr. sc. Sanja Tišma, dr. sc. Ana-Maria Boromisa, dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić
ANALIZA - Države članice Europske unije su još 2014. godine utvrdile obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. Usvajanjem Europskog zelenog plana (2019) te Europskog zakona o klimi (2021), Europska unija (EU) povećala je ambiciju smanjivanja emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Za Republiku Hrvatsku, klimatski neutralan scenarij pripremljen je u Strategiji niskougljičnog razvoja RH (2021). U njemu se navodi da Republika Hrvatska do 2030. godine može smanjiti emisije za 44,8 % dok do 2050. godine mjerama smanjenja emisija u svim sektorima može postići smanjenje od 89,4 %. Preostali dio emisija od 10,6 % do postizanja klimatske neutralnosti, koji se neće moći smanjiti u pojedinim sektorima, ostvarit će se mjerama povećanja ponora (pošumljavanje, agrošumarstvo) te tehnološkim mjerama hvatanja, korištenja odnosno skladištenja ugljika.

Preliminarne analize klimatske neutralnosti pokazuju da su, pored sveukupne reforme društva, potrebna značajna javna i privatna financijska sredstva. Primjerice, samo će za energetski sektor do 2030. godine, sukladno scenariju postojećih mjera, biti potrebno 103,5 mlrd. kuna dok će za scenarij klimatske neutralnosti biti potrebna ukupna ulaganja od 252,9 mlrd. kuna, odnosno dodatna ulaganja od 149,4 mlrd. kuna. Dodatna ulaganja u sektorima izvan energetike procijenjena su na 4,74 mlrd. kuna. Ukupna dodatna ulaganja za postizanje ciljeva do 2030. godine u svim sektorima, a s ciljem postizanja klimatske neutralnosti u 2050. godini, procjenjuju se na 154,14 mlrd. kuna (Hrvatski sabor, 2021).

Održivi turizam

Europski parlament 25. 3. 2021. godine donio je rezoluciju o izradi Strategije za održivi turizam EU-a, koja bi trebala biti ključni dokument budućeg djelovanja Europske unije vezano, između ostalog, i za klimatske promjene. Temelj Strategije je tranzicija prema održivom, odgovornom i pametnom turizmu, a klimatska neutralnost važna je tema teksta rezolucije. Takva se Strategija temelji i na Europskom turističkom manifestu, inicijativi 70-ak javnih i privatnih organizacija koje se zalažu za prioritetne aktivnosti EU-a u turističkom sektoru. Klimatskim promjenama posvećena je posebna pozornost u cilju 7. Održivost, ali i u ostalim ciljevima (npr. u cilju 8. Prometna povezanost kako bi se smanjile emisije CO2).

Klimatska neutralnost kao razvojni cilj naglašena je i u Strategiji razvoja održivog turizma Republike Hrvatske do 2030. godine (nacrt, srpanj 2022.) koja je krovni strateško-planski dokument razvoja hrvatskog turizma u budućnosti. Strategija sadrži viziju razvoja turizma u Republici Hrvatskoj u smjeru održivosti. Strateški cilj 2. usmjeren je na razvoj turizma uz očuvan okoliš, prostor i klimu. Kao jedna od smjernica istaknuto je smanjivanje utjecaja turizma na klimu i jačanje otpornosti na klimatske izazove. Treće prioritetno područje unutar ovog cilja izravno se odnosi na aktivnosti smanjenja klimatskih promjena. Strategija navodi da su niskougljični razvoj turizma i intenziviranje procesa prilagodbe turizma na klimatske promjene važna pretpostavka za ostvarenje održivosti i otpornosti turizma. Kako bi se to postiglo, u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine predviđeno je poticanje aktivnosti koje doprinose ublažavanju klimatskih promjena u turizmu kao što su:

• porast korištenja obnovljivih izvora energije i porast energetske učinkovitosti u smještajnim kapacitetima i turističkoj infrastrukturi te u prometu koji je najveći generator emisija stakleničkih plinova iz turizma,
• usmjeravanje mobilnosti turista prema okolišno prihvatljivijim oblicima prometa, kao što je željeznički promet,
• uvođenje održivih oblika mobilnosti i izgradnja pripadajuće infrastrukture u svim turističkim destinacijama, uvođenje i razvoj intermodalnog javnog gradskog i međugradskog prijevoza putnika uz stimuliranje korištenja vozila na alternativni pogon,
• s obzirom na snažan razvoj nautičkog turizma – poticanje elektrifikacije plovila i uspostavljanje potrebne infrastrukture,
• širenje znanja i uključivanje šire zainteresirane javnosti u obrazovne aktivnosti i rasprave vezano za održiv i klimatski neutralan turizam.
Podrška aktivnostima prilagodbe turizma na klimatske promjene vidljiva je i u Operativnom programu konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027. (OPKK). Ovim dokumentom omogućeno je sufinanciranje projekata u turizmu u iznosu od 80 – 85 % njihove ukupne vrijednosti ukoliko otvaraju mogućnost prilagodbe na klimatske promjene te sprečavaju rizike i jačaju otpornost na katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama. Neke od aktivnosti koje predlaže OPKK su povećanje ulaganja u raznovrsnost turističke ponude, ponuda nove palete proizvoda i usluga te znatno podizanje kvalitete turističke ponude, prepoznavanje novih trendova u ponašanju suvremenog turista (veće korištenje bližih i sigurnijih destinacija, porast kraćih i češćih putovanja, veći interes za ekoturizam i kulturni turizam, uvođenje inovacija za održivi turizam, usmjerenost na korištenje aktivnog odmora, ekološka osviještenost, te cijena ponude usklađena s njezinom vrijednošću).

Glavne promjene klimatskih parametara koje će djelovati na turistička kretanja u Republici Hrvatskoj

Procjenu mogućih klimatskih promjena u Hrvatskoj za razdoblje 2041. - 2070. izradio je Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske (DHMZ).

Glavne promjene klimatskih parametara koje će djelovati na turistička kretanja odnose se na povećanje temperature, povećanje sunčevog zračenja i smanjenje količina oborina. Prema dostupnim klimatskim modelima temperatura će rasti do 4 °C, a razina mora do 1m do 2100. godine . Posljedice klimatskih promjena, poglavito porasta temperature i razine mora na Mediteranu, ugroze su od poplavljenosti za naselja i područja s niskom nadmorskom visinom te od zaslanjivanja rijeka i obalnih vodonosnika . Time rastu i problemi dostupnosti vode i hrane, bioraznolikosti, zdravlja turista i domaćeg stanovništva i sl. Vremenski uvjeti utječu na aktivnosti turista na otvorenom (primjerice ne rekreaciju) te, neizravno, na potrošnju turista.

Klimatske promjene utječu na hrvatsku turističku industriju i očekuje se da će biti sve značajnije, posebice u obalnom području. S obzirom na predviđeno povišenje temperature i produženo trajanje ljetnih vrućina, očekuju se neugodno vruća ljeta duž Jadranske obale (posebno tijekom srpnja i kolovoza) što može utjecati na smanjenje broja posjetitelja. Također, očekuje se produljenje turističke sezone na proljeće i jesen te porast broja turista na hrvatskoj obali . Povećanje temperatura površinskih voda na Jadranu može ukazivati na povećan intenzitet olujnih nevremena, jakih vjetrova i pijavica te posljedično povećanu mogućnost iznenadnih poplava obalnog područja, ali i u unutrašnjosti. Nadalje, još jedna posljedica ekstremnih vremenskih prilika mogla bi biti i povećana učestalost šumskih požara zbog vrućih, suših ljeta. Dodatan utjecaj imat će i na zdravlje turista (uslijed toplinskog vala ili zaraznih bolesti).

U razdoblju do 2100. godine, Hrvatska pokazuje ranjivost na porast razine mora. Neka od područja koja su posebno izložena su Delta Neretve, Krka ili Vransko jezero pored Biograda, ali i turistička središta poput Zadra, Trogira, Splita, Dubrovnika, Šibenika i Poreča te područja otoka Cresa, Malog i Velog Lošinja, Krka, Raba, Krapnja i Vele Luke. Otoci kao što su Krapanj, Tribunj i drugi niski otoci mogli bi se u potpunosti naći pod vodom . Ukoliko razina mora poraste za 55 cm ukupna površina prekrivenog kopna iznosila bi preko 100 kvadratnih kilometara, a uz porast razine mora od 88 cm ukupna pokrivena površina obuhvatila bi preko 112 kvadratnih kilometara obale. Vrijednost poplavljenog zemljišta procjenjuje se okvirno na oko 2,8 do 6,5 milijardi eura, odnosno 3,2 do 7,2 milijardi eura . Klimatske promjene utjecat će na smanjen vodostaj rijeka i smanjene padaline, smanjenje bioraznolikosti, pojavu suša i požara. Porast će potreba za pitkom vodom u turizmu, a i za dovoljnom količinom energije za rashlađivanje.

Negativan utjecaj turizma na porast klimatskih promjena očituje se kroz potrošnju i korištenje prostora. Turistički objekti, turistička infrastruktura i brojni turisti djeluju na kvalitetu okoliša te degradiraju prirodni krajolik, onečišćuju vodu, gomilaju otpad i troše velike količine energije. Također, turizam doprinosi porastu emisije stakleničkih plinova s obzirom na transport, način putovanja i udaljenost destinacija. Procjenjuje se da je globalno oko 5 % ukupnih emisija CO2 vezano za turizam . U Europi je udio emisija CO2 iz turističke djelatnosti oko 3,1 % i to poglavito jer je dominantno prijevozno sredstvo automobil, a ne avion koji je najveći onečišćivač .

Zaključno, u Republici Hrvatskoj u obalnom dijelu u ljetnim se mjesecima očekuje stagnacija ili smanjenje turističke potražnje, a intenzivnije turističke aktivnosti u predsezoni i posezoni. U unutrašnjosti u planinskim područjima zemlje, očekuju se intenzivnije turističke aktivnosti u ljetnim mjesecima. Da bi se održao u uvjetima klimatskih promjena, hrvatski turizam trebao bi se značajno diversificirati, poboljšati kvalitetu ponude i iskoristiti nove trendove u ponašanju suvremenih turista poput većeg zanimanja za bližu i sigurniju destinaciju, povećanje kraćih i češćih putovanja te eko, kreativni i kulturni turizam, turizam doživljaja te za sve one selektivne oblike turizma koji uključuju manji broj turista kako bi se smanjio utjecaj turizma na samu klimu i eko-sustave. To podrazumijeva i smanjivanje sezonalnosti turizma.

Mjere prilagodbe turizma klimatskim promjenama

Mjere prilagodbe turizma klimatskim promjenama usmjerene su na prilagodbu prirodnog i ljudskog sustava na sadašnje te na očekivane klimatske promjene. To podrazumijeva aktivnosti na smanjenju ranjivosti na klimatske promjene i smanjenje razine onečišćenja u okolišu (klimatski aspekt), hitnost provedbe mjera kako bi se smanjili ekonomski gubici, poboljšanje ekonomske učinkovitosti i dodatnih pozitivnih ekonomskih učinaka (ekonomski aspekt), očuvanje bioraznolikosti i zaštitu prirodnih i kulturnih resursa (ekološki aspekt), smanjenje društvene/socijalne nejednakosti i poboljšanje uvjeta života (socijalni aspekt) te političke i institucionalne kriterije (poboljšanje upravljanja i doprinos političkoj stabilnosti).

Ključne mjere za ublažavanje klimatskih promjena i njihovog utjecaja na turističke aktivnosti te na dostupnost i kvalitetu vode su:

• Provedba novog zakonodavnog okvira koji uključuje obvezu klimatskog potvrđivanja, izrade studija utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti te provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama za sve razvojne projekte i programe. Izmjene zakonodavnog okvira u području regionalnog razvoja i prostornog planiranja uključuju obvezu izrade procjene utjecaja klimatskih promjena. Time se osigurava identificiranje ključnih problema i predlaganje mjera čija će primjena imati snažan utjecaj na svako poslovanje pa tako i na turizam. Integriranje klimatskih promjena u strategiju razvoja turizma je već provedeno.
• Razvoj selektivnih oblika turizma ključan za prilagodbu turističke ponude novim zahtjevima turista, koji zbog vremenskih uvjeta (npr. prevelike vrućine, UV zračenja ili kišovitih razdoblja) ne mogu boraviti u prirodi ili većinu vremena provoditi na plaži. Proizvod „sunca i mora“ po kojem je Hrvatska prepoznatljiva treba dopunjavati zdravstvenim, sportskim, kulturnim, robinzonskim, povijesnim, obrazovnim, kreativnim ili nekim drugim oblikom turizma. Turistički sektor trebao bi obogaćivati turističku ponudu i nuditi proizvode više kvalitete, te na taj način ostvarivati i bolje ekonomske učinke. Također, potrebno je planirati produženje glavne turističke sezone na travanj, svibanj i rujan. Proteklih nekoliko godina pokazale su da lipanj i rujan imaju povoljnu temperaturu mora i zraka, kako za kupanje tako i za sunčanje, dok srpanj i kolovoz postaju nestabilniji, kako u temperaturnim tako i u ekstremnim količinama oborina.
• Jačanje stručnih, istraživačkih i upravljačkih kapaciteta za identificiranje rizika negativnih utjecaja klimatskih promjena i prilagodbu slatkovodnih i morskih vodnih sustava postojećim i budućim klimatskim prilikama te za održivo upravljanje podzemnim vodama. Potrebna su istraživanja i mapiranje novih neistraženih izvora vode.
• Informiranje, edukacija, podizanje znanja i vještina te bolje upoznavanja turističkog sektora s klimatskim rizicima. Sam proces prilagodbe treba integrirati u sve aspekte svakodnevnog poslovanja kontinuiranom edukacijom, promocijom, uvođenjem odgovarajućih preventivnih aktivnosti i informiranošću turističkih kadrova, nacionalne, regionalne i lokalne uprave, te nadležnih institucija i potrošača – turista na svim razinama. Primjerice, potrošači mogu doprinijeti ublažavanju štetnog utjecaja turizma na klimu kroz promjenu ponašanja koja uključuje promjene sadašnjeg trenda češćeg putovanja s kraćim ostancima u destinaciji prema rjeđim putovanjima duljih trajanja, minimizaciju korištenja zračnog avioprijevoza, favoriziranje pro-ekoloških operatera i agencija, davanje prednosti certificiranim i ekološki prijateljskim destinacijama. Trendovi razvoja odgovornog, transformativnog i regenerativnog turizma također mogu pogodovati ublažavanju štetnog utjecaja turizma na klimu te promjeni ponašanja sve većeg broja turista.
• Korištenje inovacija i tehnoloških rješenja. Niz je mjera koje uključuju inovacije i tehnološke iskorake vezano za povećanje energetske učinkovitosti (građevine s boljom izolacijom koje štede energiju), zelene izvore energije, promjene načina transporta, izgradnju biciklističkih staza, korištenje električnih vozila i plovila, (te inovacije u načinu proizvodnje i distribucije hrane, poput orijentacije na organski uzgoj i zero-waste potrošnju hrane. Također je ključno, u obnovi kulturnih dobara za turističku valorizaciju rukovoditi se održivim i zelenim tehnologijama i građevinskim zahvatima.
• Poboljšanja turističke infrastrukture. Većina turističke infrastrukture u Hrvatskoj nalazi se uz obalu, što je važno uzeti u obzir zbog buduće promjene razine mora i temperature njegove površine a prilikom planiranja budućeg razvoja područja. Posebno značajno je poboljšanje obalne vodno-komunalne infrastrukture.
• Sustavno praćenje, planiranje i upravljanje vodnim resursima vezano za povećanu potrošnju vode tijekom ljetnih turističkih mjeseci uz istovremeno smanjenje i salinizaciju izvora uslijed pojačanih i dužih sušnih razdoblja, te za izgradnju, rekonstrukciju i dogradnju sustava za zaštitu od štetnog djelovanja voda. Poticanje međusektorske suradnje i integriranog pristupa u zaštiti od štetnog djelovanja voda i zaštiti voda od utjecaja klimatskih promjena.

Literatura
European Environment Agency (2017). Climate Change, Impacts and Vulnerability in Europe 2016. An indicator-based report. Copenhagen: EEA. Dostupno na: http://www.eea.europa.eu/publications/climate-change-impacts-and-vulnerability-2016
Kalinski, V. (2017). Results of Climate Modelling at the System HPC Velebit for the Development of the NAS and NAP. Dostupno na: https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2017/11/Klimatsko-modeliranje.pdf
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (2017). Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, svibanj 2017. Dostupno na: https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2019/05/Procijenja-ranjivosti-na-klimatske-promjene-po-pojedinim-sektorima.pdf
Nacrt Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine. Dostupno na: https://mint.gov.hr/strategija-razvoja-odrzivog-turizma-do-2030-godine/11411
Operativni program konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027. (OPKK). Dostupno na: https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/eu-fondovi-2021-2027/operativni-programi-republike-hrvatske-2021-2027/
Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, NN 63/2021. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_06_63_1205.html

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html
Strategija razvoja grada Cresa za razdoblje od 2015. do 2020. Dostupno na: https://www.cres.hr/handlers/content/downloadcontenthandler.ashx?fileid=632
Strategija razvoja Grada Nina 2016. - 2020. Dostupno na: https://grad-nin.hr/wp-content/uploads/2017/01/Strategija-razvoja-Grada-Nina-2016.-2020..pdf
Šverko Grdić, Z. (2012) Klimatske promjene i razvoj hrvatskog turizma. Doktorska disertacija, (2012.). Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Dostupno na: https://repository.svkri.uniri.hr/islandora/object/svkri%3A2677/datastream/PDF/view

UNEP (2015). Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku uključujući troškove i koristi od prilagodbe., str. 18. Dostupno na: https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/efst:248

WBG Climate Change Knowledge Portal (CCKP) (2020). Croatia Impacts – Sea Level Rise. Dostupno na: https://climateknowledgeportal.worldbank.org/country/croatia/impacts-sea-level-rise
Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (Narodne novine, broj 127/2019). Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/2435/Zakon-o-klimatskim-promjenama-i-za%C5%A1titi-ozonskog-sloja

Tagovi: klimatske promjene, turizam, održivi turizam, hrvatski turizam
PROČITAJ I OVO
Medvjedi su kapitulirali, umjetna inteligencija u fokusu optimista
NOVI REKORDI
Medvjedi su kapitulirali, umjetna inteligencija u fokusu optimista
KOLUMNA - Wall Street je ovaj tjedan oprezniji, za nove je rekorde ponestalo snage. Na robnom tržištu ističe se izniman rast kakaovca.
Tehnološki divovi više nisu sami, indekse podižu i ova tri sektora
OPTIMIZAM
Tehnološki divovi više nisu sami, indekse podižu i ova tri sektora
KOLUMNA -  Wall Street je s velikim entuzijazmom pozdravio sastanak Feda i obvezu smanjenja kamatnih stopa tri puta ove godine. Indeks S&P 500 porastao je 2,3 posto, što predstavlja najveći tjedni rast ove godine.
Koje investicije će ove godine biti u fokusu?
FINANCIJSKA TRŽIŠTA
Koje investicije će ove godine biti u fokusu?
ANALIZA - Nije tajna da se očekuje da će ključne globalne središnje banke ove godine početi snižavati ključne kamatne stope. Švicarska narodna banka (SNB) je to već učinila ovaj tjedan, a britanska (BoE) i američka (Fed) su na putu da to učine, prema njihovim ovotjednim najavama.
Dionice Tesle tonu, a pada i tržišni udjel
NA UDARU
Dionice Tesle tonu, a pada i tržišni udjel
KOLUMNA - Neiskusni investitori vjerojatno ne razumiju što znači kada je investicija rizična i nestabilna. Oni vide samo potencijal za beskrajni rast. Pjevaju hit iz 80-ih The Only Way Is Up i sanjaju da će ulozi uskoro biti 10 puta veći.
Psihološka nesigurnost može biti velika prepreka u poslu; evo nekoliko dobrih savjeta
KAKO PREVLADATI PROBLEME?
Psihološka nesigurnost može biti velika prepreka u poslu; evo nekoliko dobrih savjeta
ANALIZA - Mnogi od vas koji tek stupaju u svijet rada, oni koji imaju još uvijek nedovoljno iskustvo ili pak oni koji ulaze u poduzetničke vode, zasigurno su se suočili s fenomenom kojeg nikako ne bismo mogli nazvati rijetkim, posebno u posljednjih nekoliko godina.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE