Osim toga, ruska agresija na Ukrajinu stvorila je novu realnost, pogotovo na tržištima nafte i hrane. Nemoguće je prognozirati rok u kojem će rat završiti pa je samim tim nemoguće govoriti o dugoročnim perspektivama na tim tržištima. U srednjem roku sigurno je da će cijene nafte, plina i hrane ostati relativno visoke. Samim tim, borba protiv inflacije bit će značajno otežana.
Svi ovi faktori s početka teksta dobro su poznati, no pomalo se zanemaruje štetan utjecaj na globalnu ekonomiju sve ono što se zbiva posljednjih mjeseci u Kini.
Kina nastavlja inzistirati na svojoj takozvanoj nulti covid politici, koja smanjuje kinesku potražnju (kineski indeks PMI usluga pao je znatno ispod 50 bodova) i pogoršava probleme zagušenja globalnog opskrbnog lanca.
Kinesko financijsko središte, 26-milijunski Šangaj, koji ima veći BDP po stanovniku od Slovenije ili Hrvatske, zatvoreno je već šest tjedana. U isto vrijeme, mnogi drugi veliki kineski gradovi i luke su na ovaj ili onaj način zatvoreni.
Zbog nedostatka sirovina gase se proizvodne linije za automobilske tvrtke poput Toyote i Tesle. Kineska politika nulte covida dodatno će generirati globalni rast cijena u budućnosti, pa je za sada vjerojatno prenagljeno govoriti o vrhu inflacije, kojoj svjedočimo od mnogih ekonomista. Poskupjet će automobili, tehnologija, elektronika, odjeća i možda hrana. Inflatorni pritisci mogu se očekivati i kada Kina prekine ovu politiku, jer će tada potražnja za naftom naglo rasti.
Stručnjaci procjenjuju da će politika nultog covida u Kini trajati sve dok Xi Jinping ne osigura treći predsjednički mandat na 20. nacionalnom kongresu Komunističke partije Kine u drugoj polovici godine. Kineska politika ima štetne posljedice po globalnu ekonomiju, no za unutarnje ekonomske tokove nema pretjeranih posljedica.
Budući da Kina ima mnogo više rezervi od Zapada i zato što je zatvaranje gradova smanjilo potražnju, kineski trgovinski suficit ostaje zdrav.
