Dramatičan zaokret u monetarnoj politici - središnje banke su pooštrile kamatne stope onoliko koliko su to učinile u posljednjih 40 godina tijekom prošle godine - izazvale su ozbiljne šokove. Posebno u bankarskom sektoru situacija je vrlo turbulentna nakon što su prije tjedan dana propale nesistemske banke Silvergate i Silicon Valley, a u problemima su se našle i neke srednje velike američke banke (uglavnom First Republic) te švicarska banka Credit Suisse. Strah i nepovjerenje izazvali su odljev depozita, pa su američki regulatori morali brzo djelovati. Uspostavili su program zajmova za spas banaka u likvidnosnim poteškoćama, uspostavili poseban program BTFP (Bank Term Funding Program), kojim će bankama ponuditi u jednogodišnji krediti s fiksnom kamatom u zamjenu za zalog obveznica koje bi banke inače morale prodati s gubitkom.
Srž problema proizlazila je iz činjenice da su banke imale goleme priljeve depozita koje nisu posuđivale, već su ih ulagale u inače sigurne, ali niske prinose američkih državnih obveznica. Kako je njihova cijena počela strmoglavo padati (a traženi povrat rasti), bilo je sve više nerealiziranih gubitaka. Pa, također shvatio: "Banke kojima je potrebna likvidnost prisiljene su prodavati te obveznice s gubitkom. S druge strane, tehnološke tvrtke su se 2022. suočile s nedostatkom izvora financiranja, pa su počele koristiti gotovinu položenu kod banaka za svoje poslovanja, pojasnio je dalje Pajič, dodavši da se (inače neopravdani) strah od kvalitete obvezničkih portfelja banaka i koliki su potencijalni nerealizirani gubici također preselio u Europu. Usporedbe s krizom iz 2008. vjerojatno su prestroge, jer je kapitalna adekvatnost banaka znatno bolja, ali činjenica da je Fed u tjednu do 15. ožujka američkim bankama priskočio u pomoć sa 153 milijarde, govori puno. Fed tako ponovno napuhava svoju bilancu...
Kalvariju prolazi i Credit Suisse, švicarska banka sa 167-godišnjom tradicijom. Za sada je to najveća banka koja se našla u vrtlogu bankarske oluje, a problemi su joj otprije jer se posljednjih godina borila s brojnim skandalima i rizičnim poslovanjem. Prošle godine klijenti su sa svojih računa podigli 123 milijarde franaka, od čega većinu u zadnjem kvartalu. Godišnji gubitak dosegnuo je 7,3 milijarde franaka. Ovaj vikend mogao bi biti presudan za njegovu sudbinu (sada su u tijeku intenzivni pregovori tko bi i kako mogao pomoći, možda će to biti konkurentski UBS, ali niti jedna banka nije oduševljena idejom preuzimanja od strane UBS-a), jer 50 mlrd. franaka, koliko je Švicarska središnja banka izdvojila za njezino spašavanje, vjerojatno neće biti dovoljno, tim više što Saudijska nacionalna banka neće povećati svoj udio u Credit Suisse.
Događaj otvara brojne teme. Kako je moguće da banke tako loše upravljaju rizicima, zašto je (opet) zakazao nadzor? Tko će biti sljedeća žrtva? Mogu li sve banke, iako su povukle riskantne poteze, računati na pomoć države? Aktualno je i pitanje moralnog hazarda, jer se čini da će na kraju uvijek račun platiti država ili središnja banka. I za kraj: jesu li središnje banke otišle predaleko s neobuzdanim povećanjem kamata? U narednom tjednu sve će oči biti uprte u američku središnju banku. Nakon što je ECB u četvrtak odlučio podići kamatne stope za pola postotnog boda, Fed će vjerojatno biti smireniji i odlučiti se na povećanje od 25 bodova.
Prioritet ostaje borba protiv inflacije, no jasno je da ne može zanemariti najnovija događanja. Goldman Sachs predviđa da Fed u srijedu uopće neće dizati kamatne stope. Tržišta obveznica također pokazuju da se ciklus zaoštravanja bliži kraju: početkom ožujka traženi prinos na američku dvogodišnju obveznicu bio je još iznad pet posto, sada je debelo ispod četiri. Ovako naglog pada profitabilnosti nije bilo od zloglasnog listopada 1987. godine.
Na burzama, barem ako gledamo tjedna kretanja u New Yorku, bankovni alarm nije pretjerano uzdrmao vodeća tri indeksa. Dow Jones izgubio je tek nekoliko bodova od ponedjeljka do petka, dok je tehnološki Nasdaq uspio lijepo ojačati, popevši se za gotovo pet posto. Vrijednosti dionica najvećih banaka nisu značajno pale. Iz Bank of America su naglasili da nemaju problema, samo u utorak su, prema Bloombergu, imali gotovo 15 milijardi dolara priljeva depozita. Visoke priljeve imale su i banke Citigroup, JPMorgan i Wells Fargo. Klijenti očito sele svoj novac u banke koje se smatraju prevelikima da bi propale. Paneuropski indeks Stoxx 600 pao je za 3,9 posto, odnosno najviše od lanjskog rujna. Sigurna luka bilo je zlato, koje je samo nekoliko dolara bilo bliže granici od 2000 dolara, a bitcoin još više. Njegov tjedni rast iznosi više od 30% (najviši rast među 20 kriptovaluta), cijena BTC-a premašila je 27.500 dolara, a tržišna kapitalizacija iznosila je glatkih 500 milijardi dolara.
Međutim, posljednja bankarska previranja imaju i određeni pozitivan učinak. Rast EURIBOR-a ne samo da je zaustavljen, već se značajno smanjio, što je odlična vijest za sve koji imaju kredit s promjenjivom kamatnom stopom. Prije tjedan dana šestomjesečni EURIBOR iznosio je 3,46 posto, najviše od prosinca 2008., no u petak je ponovno skliznuo ispod tri posto. Oštar pad cijena nafte također je znak dobrodošlice za potrošače. Na tjednoj razini cijena Brenta se zbog velike nestabilnosti financijskog sustava srušila za 12 posto, što znači najveći tjedni pad od početka epidemije. Cijena američke WTI nafte izgledala je ispod 70 dolara prvi put od prosinca 2021. U međuvremenu, Saudijska Arabija i Rusija potvrdile su listopadske obveze OPEC+ kartela o smanjenju proizvodnje nafte za dva milijuna barela dnevno do kraja 2023. godine.
