GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Investitori u strahu: Najgore tek dolazi

Investitori u strahu: Najgore tek dolazi
PANIKA NA TRŽIŠTIMA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.09.2022 / 17:31
Autor: Marko Majić
KOLUMNA - Na burzama je ispario sav ovogodišnji rast, središnje su banke preagresivne, a ekonomske prognoze sumorne da bi se prodavatelji zaustavili.

U međuvremenu je dolar glatko probio novi 20-godišnji vrhunac i udaljava se od pariteta s eurom.

Rujan, tradicionalno najgori mjesec za burze, opravdava svoju reputaciju. Drugi tjedan zaredom indeksi u New Yorku pali su više od četiri posto. Indeks S&P 500 ove je godine pao 22 posto, prikupio ga je uglavnom tehnološki sektor (-30 %). Zaboravljen je lijepi ljetni skok, u petak je Wall Street već testirao ovogodišnje dno, S&P 500 indeks nakratko je pao ispod 3666 bodova (od sredine lipnja), ali je dan završio na 3693 boda. "Fed podiže kamatne stope brže nego što se očekivalo, a tržišta moraju proći kroz krizu povjerenja. Ako S&P završi ispod najniže razine u lipnju u sljedećih nekoliko dana, to bi moglo pokrenuti još jedan val agresivne prodaje, gurnuvši S&P na sve strane putu do 3200 bodova", pesimistični su analitičari koji se, unatoč trenutnom prilično dobrom stanju američkog gospodarstva, boje recesije izazvane Fedovim naglim stezanjem remena.

Svatko tko očekuje da će se središnje banke bojati recesije nije u pravu. Glavni prioritet i dalje je inflacija (u SAD-u je u kolovozu iznosila 8,3% na godišnjoj razini), potvrdio je na sjednici u rujnu Jerome Powell, koji je zajedno sa svojim kolegama sredinom očekivano povećao ključnu stopu Fed fondova za 75 baznih bodova tjedna, na razinu između 3,0 i 3,25 posto, što je najviše u posljednjih 14 godina. “Volio bih da postoji manje bolan način za smanjenje inflacije, ali nema ga”, rekao je guverner Powell, koji ove godine očekuje rast američkog BDP-a od samo 0,2 posto. Dugogodišnje razdoblje izrazito povećane likvidnosti i nultih kamatnih stopa ove je godine nepovratno završilo. Ne samo da planiraju daljnja povećanja u Federalnim rezervama (vjerojatno barem do 4,5 posto, što se očekuje u ožujku), nego planiraju ostaviti kamatne stope na ovoj razini dulje vrijeme.

Fed slijede mnoge druge središnje banke. Unatoč relativno niskoj godišnjoj inflaciji od 3,5%, Švicarska nacionalna banka podigla je kamatne stope za 75 baznih bodova na 0,5% (Švicarska je zadnja europska zemlja koja je imala negativne kamatne stope). Iznimke su Turska i Japan. Unatoč inflaciji od 80 posto, Turska nastavlja svoju ortodoksnu politiku i ponovno smanjuje kamatne stope, dok je Banka Japana u četvrtak ostavila kamatne stope nepromijenjene. Pitanje je li to bio pametan potez. Naime, jen je pao na rekordno nisku razinu u odnosu na dolar, prisilivši japanske monetarne vlasti na intervenciju po prvi put od 1988. godine, a time i dvojbe oko toga koja će središnja banka biti prisiljena djelovati. Valutni rat tako bi se mogao okrenuti u drugom smjeru nego nakon financijske krize 2008., kada su se središnji bankari međusobno optuživali za umjetno poticanje izvoza politikom deprecijacije domaće valute, ali sada bi uspjeli zaustaviti inflaciju barem donekle s politikom jače valute.

Dolar je ove godine skočio 23 posto u odnosu na jen (izračuni govore da je jen podcijenjen za nevjerojatnih 50 posto na temelju pariteta kupovne moći), a slično je i u odnosu na švedsku krunu. U utorak je švedska Riksbank podigla kamatne stope za punih 100 baznih bodova. U usporedbi s odabranom košaricom valuta, američka je valuta samo ove godine poskupila 18 posto, jer je vrijednost dolarovog indeksa porasla s 95,7 na 113,0 bodova. Prema svemu sudeći, dolar će ove godine doživjeti najveći skok vrijednosti u najmanje 50 godina!

Nakon što se neko vrijeme kretao oko pariteta prema euru, ovaj je tjedan dobio 3,3 posto, što je izvanredan potez za valutna tržišta. Za euro se u petak trebalo izdvojiti samo 0,9685 dolara, iako će Europska središnja banka već na idućoj sjednici (23. listopada) znatno podići kamate. U međuvremenu, američke obveznice postaju sve atraktivnije, kod dvogodišnjih je traženi prinos već iznad četiri posto!

Nakon svih padova, postavlja se pitanje jesu li vrijednosni papiri zreli za kupnju. Trenutačno se dionicama u sastavu indeksa S&P 500 trguje uz 16,8 puta veću zaradu od očekivane zarade u sljedećih 12 mjeseci, znatno niže od početka godine (22).

No, problem je što je poslovno okruženje krajnje nesigurno, a dobit će u mogućoj recesiji opasti. Od 16 Fedovih ciklusa povećanja kamata, 13 ih je dovelo do recesije, a čini se da će tako biti i opet. Iskusni investitor Carl Icahn, koji trguje od ranih 1960-ih, upozorava:

"Imajte na umu da su mnoge dionice jeftine, ali postat će još jeftinije. Najgore tek dolazi. Inflacija je vrlo neugodna stvar, nije lako prijeći preko toga", rekao je.

Icahn upozorava da je središnja banka tiskala previše novca i mislila da zabava nikada neće završiti. Ali jest. I to prilično bolno.

Tagovi: tržište kapitala, Federalne rezerve, inflacija, NATO, rat u Ukrajini, ZEW indeks, Europska središnja banka, kamatne stope, monetarna politika, inflacija, dolar, Carl Icahn
PROČITAJ I OVO
Dimonovo predviđanje otrijeznilo optimiste
HLADAN TUŠ
Dimonovo predviđanje otrijeznilo optimiste
KOLUMNA - Nakon visokog jesenskog rasta, na financijskim tržištima ovaj tjedan ponovno vlada panika.
Powell obradovao tržišta, podatak o zaposlenosti spustio raspoloženje
RAZLIČITI SIGNALI
Powell obradovao tržišta, podatak o zaposlenosti spustio raspoloženje
KOLUMNA - Američko tržište rada ostaje snažno, ali postoje neki znakovi da se inflacija smiruje i, prije svega, da Fed više neće biti agresivan. Barem se ulagači nadaju, pa nije iznenađujuće nastaviti dijeliti indekse dionica.
Slovenske kompanije ove godine posluju uspješno, dividende rastu
DOBRA GODINA
Slovenske kompanije ove godine posluju uspješno, dividende rastu
ANALIZA - Uspješna sezona izvještavanja o poslovnim rezultatima SBITOP kompanija je iza nas. Dividendni prinos tradicionalno je visok na slovenskom tržištu, gdje poduzeća imaju vrlo stabilnu i dugoročnu politiku dividendi.
Mogu li prosvjedi u Kini označiti početak kraja ere Xi Jinpinga?
MINI POBUNA
Mogu li prosvjedi u Kini označiti početak kraja ere Xi Jinpinga?
KOMENTAR - U Kini već nekoliko desetljeća nije bilo tako velikih prosvjeda kao proteklih dana. Na meti kritika je državni i partijski šef Xi Jinping.
Tržišta podcjenjuju mogućnost nastavka oštre monetarne politike
KAMATNE STOPE I TRŽIŠTE
Tržišta podcjenjuju mogućnost nastavka oštre monetarne politike
KOLUMNA - Prosvjedi u Kini negativno su utjecali i na zapadne burze koje su se jesenas snažno oporavile, ali treba biti spreman na nove padove, a možda i na ponavljanje scenarija od prije dva desetljeća.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE