Bilo je za očekivati da će Powellovi stavovi biti jastrebovi na redovitom godišnjem sastanku središnjih bankara iz cijelog svijeta u Jackson Holeu. I doista nije "razočarao", štoviše, zbog nagovještaja da će se kamate morati još puno stezati prije nego se inflacija vrati na ciljanu vrijednost od 2 posto, izazvao je malu paniku i snažne gubitke burzovnih indeksa u New Yorku u petak.
"Tolika je nesretna cijena smanjenja inflacije. Ali neuspjeh u vraćanju stabilnosti cijena donio bi još veću bol", rekao je Powell u dugo očekivanom govoru u Jackson Holeu.
Prema njegovim riječima, američko gospodarstvo još će se dugo morati nositi s restriktivnom monetarnom politikom, što će ostaviti posljedice na tržištu rada i bit će bolno i za tvrtke i za kućanstva.
Elitni Dow Jones indeks izgubio je više od tisuću bodova ili tri posto, au cijelom je tjednu minus 4,2 posto. Još značajnije, za gotovo četiri posto, u petak je zamahnuo tehnološki indeks Nasdaq, koji je posebno osjetljiv na više cijene novca i rast prinosa na obveznice. Prinos na dvogodišnju državnu obveznicu SAD-a bio je u petak čak najviši od listopada 2007., prije nego što se na kraju radnog tjedna ustalio na 3,4 posto. Čini se sve vjerojatnijim da će američka središnja banka na idućoj sjednici (20.-21. rujna) treći put zaredom podići kamatnu stopu za 0,75 postotnih bodova na razinu između 2,75 i 3,0 posto. Još u siječnju većina je predviđala da će Fed do kraja godine podići kamate na maksimalno pola posto, no sada je kamata očito već blizu četiri posto i na toj će stopi ostati i iduće godine.
Kako se bliži rujan, povijesno najgori mjesec u godini (indeks S&P 500 je u tom mjesecu dobio samo 44 posto od 1945. godine, s prosječnim gubitkom od 0,6 posto), neki se već boje da trenutna previranja najavljuju ozbiljan pad. Nikoga ne bi iznenadilo da S&P sklizne još 10 posto. Već je ova godina vrlo turbulentna, u prvoj polovici godine S&P je izgubio više od 20 posto (rekord od 1970.) i zaronio u medvjeđi teritorij.
No nakon sredine lipnja došlo je do značajnog (više od 10%) oporavka, što je također rezultat ohrabrujućih tromjesečnih dobiti američkih kompanija. Ali budućnost je sve neizvjesnija, posebice europske tvrtke moraju se pripremiti za energetsku krizu, jer cijene plina i struje vrtoglavo rastu. Strateg Saxo banke kaže da su cijene plina toliko visoke kao kad bismo barel nafte plaćali nevjerojatnih 410 dolara.
